Ekonomija

KAKVA JE POSLOVNA KLIMA U SRBIJI? Članice AmCham-a ocenile su je trojkom, "najboljom ocenom od kad se radi istraživanje"

Autor Jelena Aleksić

Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) predstavila je rezultate tradicionalnog godišnjeg istraživanja o poslovnoj klimi i poverenju investitora.

Izvor: Ustupljena fotografija/Dejan Živadinović

Ocena Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) je da je poslovna klima u našoj zemlji umereno zadovoljavajuća, odnosno kada se to prebaci u brojeve – AmCham je Srbiju ocenio sa ocenom 2,9 do tri. Ovo je, kako je rekla zamenica izvršnog direktora AmCham-a, Amalija Pavić medijima, među kojima je i EURACTIV, najbolja ocena do sada od kada se sprovodi istraživanje. Prema njenim rečima, ovo predstavlja povećanje u odnosu na prethodne godine.

Kako je rekao Stefan Lazarević, predsednik Američke privredne komore u Srbiji, ova organizacija ima preko 250 članova koji zapošljavaju oko 112.000 ljudi. Oni su, prema njegovim rečima ostvarili promet od preko 20 milijardi evra, što je povećanje u odnosu na prethodni period kada su članovi zapošljavali oko 100.000 ljudi i imali prihod od 15 milijardi evra.

"Ove brojke govore o tome kakvi su rezulati našeg istraživanja. Prognoza poslovanja naših članova je optimističnija u odnosu na krizni period – odnosno na period pandemije i početak rata u Ukrajini. Ovaj krizni period i ovaj optimizam je jasan signal da je došlo do oporavka ekonomije, ali i do povratka poverenja investitora nakon kriznih godina. Da bi se optimizam pretočio u konkretne investicije i otvaranje novih radnih mesta koje su najavljene kroz naše istraživanje, neophodno je da svi zajedno nastavimo da radimo sa Vladom Srbije na sprovođenju institucionalnih reformi, posebno u oblasti sudstva, zdravstva, radno-pravne regulative, smanjenje i suzbijanje sive ekonomije i sprovođenje zelene agende", kaže Lazarević.

Predsednik AmCham-a u Srbiji zaključio je svoje izlaganje svojim stavom o članstvu Srbije u Evropskoj uniji.

"Ja sam ubeđen, ukoliko Srbija, ali i čitav region iskoriste šansu koju pred njih stavlja Evropska unija, da će imajući u vidu sva globalna dešavanja postatati jedna od najatraktivnijih destinacija za buduće investicije", navodi on na konferenciji "Jedanaesto prolazno vreme".

Izvor: Ustupljena fotografija/Dejan Živadinović

Metodologija istraživanja

Rezultate istraživanja je predstavila Pavić, koja je za početak istakla da je u studiji učestvovalo oko 160 članica, uglavnom velike i srednje kompanije, od kojih polovina njih zapošljava više od 100 ljudi. Ipak, prema njenim rečima, to nije bila potpuno reprezentativna slika Srbije, pa su zato uradili i uzorak sa malim i mikro preduzećima koji zapošljavaju do 50 ljudi.

"Prva dobra vest je da su performanse poslovanja naših članova značajno bolje nego prošlih godina. Kao što vidite, i po prihodu i po profitu, i investicijama i zaposlenosti, naše članice ostvaruju bolje rezultate ove godine nego što je to bilo prošlih godina. Kad stavimo u kontekst, prošla godina je bila iznimno loša", počinje Pavić.

Ona ističe da je to posledica prošlogodišnjih izazova kada je istraživanje i izvedeno.

"Kada je prošle godine izvedeno istraživanje, još uvek se svi lanci snabdevanja od početka rata u Ukrajini nisu uspostavili, ubrzana je inflacija, mere monterane politike su bile na snazi, znači smanjile su ponudu jeftinih kredita, i bilo je veliko pitanje šta će da se desi sa evrozonom, odnosno već je došlo do toga da se porave planovi za stagnaciju i kao jedna velika pretnja, energetski sistem je bio pod velikim znakom pitanja. Članice su se plašile, ne samo zbog havarije koja je obeležila prethodnu zimu, već što nisu znali šta ih čeka u tekućoj godini, kakva će biti zima, kakve će biti različite geopolitičke okolnosti … Stoga, vidimo ove rezultate", kaže Pavić.

U daljem toku konferencije prenosi rezultate istraživanja o poslovnoj klimi u Srbiji.

"I mikro i mala preduzeća su bolje poslovale ove godine. Prihod im je, po istraživanju, skočio za 40 odsto, a prošle godine je to bilo samo 14 odsto. Prošle godine je 40 odsto njih poslovalo negativno. Tako da u oba uzorka se vidi oporavak".

Izvor: Ustupljena fotografija/Dejan Živadinović

Šta su najveći izazovi?

Najveći izazovi su, kako kaže, inflacija, nedostatak radne snage i efikasnost državne uprave.

"Što se tiče najvećih izazova za poslovanje, visoka stopa inflacije je broj jedan u oba uzorka. To nije čudno imajući u vidu da inflacija traje već neko vreme i da u evrozoni ona pada mnogo brže nego lokalno. Ovo istraživanje je sprovedeno u oktobru, a mi smo tek tad imali prvi put jednocifrenu inflaciju posle aprila 2022. godine".

Što se tiče dostupnosti radne snage, to je problem koji imamo i kod većih i kod manjih kompanija, izlaže zamenica direktora AmCham-a.

"Tu je Vlada Srbije uradila dobar korak jer je pojednostavila zapošljavanje stranaca, ali se to nije reflektovalo na istraživanje jer je zakon krenuo kasnije da se sprovodi, ali nadamo se da će se to videte. Druga velika nada je bilo otvaranje tržišta radne snage u okvoru regiona, ili kroz inicijativu Otvoreni Balkan ili kroz Berlinski proces. Nažalost, to se još nije materijalizovalo pa nije moglo biti iskorišćeno. Što se tiče treće stvari, to je efikasnost državne uprave, to je nešto što sve članice ali i male kompanije žele da bude prioritet buduće vlade. U uzorku mikro i malih preduzeća, nešto što nam se iz godine u godinu ponavlja je nedostatak finansijske discipline kod plaćanja, odnosno nemogućnost malih da u roku naplate isporučena dobra i usluge".

Pavićeva se dotiče i konačne ocene Američke privredne komore, odnosno njenih članica i malih i mikro preduzeća.

"Što se tiče ocena poslovne klime, one su 2,9 i tri. Dakle, članstvo je umereno zadovoljno, kao i mikro i mala preduzeća. To je istorijski najbolji rezultat od kada pravimo istraživanje. Promene nisu mnogo drastične, ali se vidi postepeni rast onih koji su umereno zadovoljni i postepeni pad onih koji su nezadovoljni. Dakle ovo je još jedna dobra poruka istraživanja".

Srbija bolja od zemalja u regionu, lošija od zemalja članica EU

Ona ističe i da je Srbija kao investiciona destinacija u poređenju sa okolnim zemljama bolja od zemalja koje nisu članice EU u regionu, a gora od članica EU, i to je tako od kada prave istraživanje.

"Vidićemo da li će se sprovođenjem EU plana rasta za koju godinu ovo promeniti. Vidimo da nam je Bugarska dosta bliska, ali nadam se da ćemo videti neke promene. Što se tiče očekivanja za iduću godinu, 62 odsto članova naše komore smatra da će naredne godine rasti i 42 malih kompanija smatra da će rasti. Kao što vidite, razlikuju se ovi uzorci po tome što manje i većinske kompanije smatraju da će ostati na sadašnjem nivou, a AmCham članice, kao veće kompanije, smatraju da će rasti. Isto je i sa zapošljavanjem i investicijama".

Najveća očekivanja zabeležena su u 2019. i 2020. godinu kada je skoro 80 odsto članova reklo da će u narednoj godini rasti.

"U 2021. smo imali optimističan odnos, jer nismo znali šta nas sve čeka, tako da je ovih 70 odsto uslovljeno stopom rasta BDP-a koja je bila 7,5 odsto. Sad,a kako čujemo da su prognoze za ovu godinu za BDP 2,5 do tri odsto, i ovih 62 odsto koji smatraju da će rasti iduće godine, čini mi se da je vrlo dobar rezultat", smatra Pavić.

U istraživanju AmCham-a, obrađena je i tema investicija i budžeta.

"Istraživali smo i pitali članice i manje kompanije kako da se državni budžet dalje ulaže. Ovog puta se i veliki i mali slažu da treba više ulagati u obrazovanje. Osim što vidimo da mikro i mali iz godinu u godinu predlažu da treba smanjiti i namete na rad".

Hil, Žiofre i Miščević

Konferenciji "Jedanaesto prolazno vreme" u organizaciji AmCham-a prisustvoao je i ambasador SAD-a u Srbiji Kristofer Hil.

Kako je rekao, njegova zemlja jedan je od najvećih zagovornika integracije u EU i da će pristup Srbije toj zajednici biti važan pozitivan signal za kompanije iz Amerike koje žele da posluju sa Srbijom.

"Američke kompanije su ubeđene da će Srbija biti u EU u budućnosti", naglasio je Hil.

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre kazao je da bi privrede Zapadnog Balkana pre punog članstva u EU trebalo da započnu integraciju privrede i postanu deo jedinstvenog tržišta kako bi roba, usluge, kapital i ljudi mogli jednostavnije da cirkulišu, što bi smanjilo i njihove troškove.

Kako on smatra, razvoj regionalnog tržišta je bitan jer je regija suviše fragmentirana.

Žiofre je naveo i podatak da 60 odsto trgovine Srbija obavlja sa EU i da je to dovelo do razvoja ne samo Srbije već i čitavog regiona.

Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević izjavila je danas da Vlada Srbije čini sve kako bi sprovela reforme koje su, s jedne strane, obaveza Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, ali koje svakako predstavljaju i važan preduslov za dolazak novih investicija i unapređenje poslovanja u našoj državi.

Izvor: Ustupljena fotografija/Dejan Živadinović

Ona je na konferenciji "Jedanaesto prolazno vreme" rekla da su kompanije okupljene u AmCham-u jedan od najvažnijih partnera Vlade Srbije.

"One su, slobodno mogu reći, motor razvoja našeg društva, s obzirom da je reč o ulaganjima u tehnologiju, i to uglavnom IT kompanije", kazala je ona i zahvalila AmCham-u na poverenju koje dugi niz godina iskazuje prema Srbiji, što rezultira povećanjem poslovanja američkih kompanija u Srbiji.

Miščević je podsetila da su glavne reforme na kojima Vlada Srbije radi u oblasti vladavine prava i medijskih sloboda.

(JA/EURACTIV.rs)