Zvanična ocena u Izveštaju EK je da je Srbija postigla ograničeni napredak, postoje oblasti u kojima "stagniramo", ali ni u jednoj nismo nazadovali. Ministarka Miščević ocenjuje da smo i dalje čvrsto na putu ka EU
![IMG_9293 (1) (1).jpg IMG_9293 (1) (1).jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/5754/jpeg/IMG_9293-1-1-.jpg?ts=2023-11-10T16:36:23)
Karte su se poklopile, Srbija mora da iskoristi šansu koju ima – opšti je zaključak nakon predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o našoj zemlji, u prilog kog ide i izjava šefa delegacije EU u Srbiji, Emanuela Žiofrea, da je ovogodišnji paket istorijski. To se moglo čuti u Privrednoj komori Srbije gde je predstavnicima privrede i poslovnih udruženja predstavljen Izveštaj i novi Plana rasta za Zapadni Balkan.
Zvanična ocena je da je Srbija postigla ograničeni napredak, postoje oblasti u kojima "stagniramo", ali ni u jednoj nismo nazadovali. Međutim, nakon predstavljanja izveštaja i ocena EK, čuli su se komentari da su ovi signali "nedovoljno dobri" i da je moralo više do sada da se uradi u određenim oblastima.
Koliko je Srbija ostala čvrsto na putu ka EU posle izveštaja Evropske komisije i da li su nas ove ocene "pomerile s kursa" ili pak usporile?
Pozitivne ocene Srbije u gotovo svim oblastima treba iskoristiti za razgovore sa zemljama članicama EU kako bismo što pre otvorili nove klastere, stav je ministarke za evrointegracije Tanje Miščević, kao i da ostajemo čvrsto na putu ka EU uz rad na reformama.
"Za mene je stabilna odluka da Srbija postane članice EU još od decembra 2020. godine i svaki naredni sporazum, a potom i izveštaj to je i potvrđivao. Promene su jako važan element, utuču i na tempo rasta i razvoja tačnije procesa reformi u Srbiji. Složiću se da je za uspešnu reformu potrebna stabilnost, stabilniji rast pripremljenosti za članstvo, kao i period bez izbora. To je ono što želim novoj Vladi", rekla je ministarka za EURACTIV.rs.
U izveštaju postoje i preporuke, konkretni koraci koji su pred Srbijom i koje mora da uradi između ostalih elemenata reformi u narednih godinu dana. Kada će formalni napredak u pregovaračkom procesu konkretno doći, to zavisi od država članica.
![srbija_eu_evropska_unija_stefan_stojanović-03.jpg srbija_eu_evropska_unija_stefan_stojanović-03.jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/3570/jpeg/srbija_eu_evropska_unija_stefan_stojanovic-03.jpg?ts=2023-07-13T11:33:31)
A, čekajući te "konkretne odluke" regionu je na stolu paket pomoći od šest milijardi evra, koje je Unija svojim Planom rasta namenila za Zapadni Balkan. Ona će biti isplaćivana u skladu sa postignutim reformama - dve milijarde čine bespovratna sredstva, a četiri povoljne zajmovw za naredni period od tri godine.
Nakon kovid krize, neke privrede EU su bile u problemu i bile su potrebne finansijske injekcije da bi se oporavile. Zato je EU napravila program gde je svaka zemlja članica napravila plan reformi, a onda im isplaćivala novac shodno rezultatima.
"Identičan princip primenićemo i na Zapadni Balkan. Kako zemlje regiona budu realizovale reforme, tako će novac biti isplaćivan iz fonda Plana rasta", istakao je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre.
Preduslov za integrisanje u jedinstveno tržište EU je taj da se zemlje regiona same ekonomski integrišu, sledeći sve standarde koji postoje u EU.
![IMG_9278 (1).jpg IMG_9278 (1).jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/5755/jpeg/IMG_9278-1-.jpg?ts=2023-11-10T16:41:23)
"Prema našim procenama, integracija regiona mogla bi da dovede do porasta BDP-a svih regionalnih privreda za 10 odsto. Da bi se postigla ta integracija u jedinstveno tržište, neophodno je sprovođenje reformi. Sa jedne strane je usklađivanje i harmonizacija zakonodavstva sa EU. Takođe, neophodno je sprovesti i sve one strukturne reforme kako bi regionalne privrede mogle da pariraju jedinstvenom tržištu", naveo je Žiofre.
Zamisao Plana rasta za Zapadni Balkan jeste da se ovaj region integriše u jedinstveno tržište EU i pre nego što same zemlje kandidati postanu članice EU što je važno za građane i poslovni sektor kako bi mogli da osete sve koristi koje pruža jedinstveno tržište.
Otvaranje klastera - velika očekivanja ili realan sled događaja?
Kada je reč o klasterima i da EK već treći put preporučuje otvaranje "klastera 3", koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, ostaje otvoreno pitanje da li je to sada realan sled događaja ili i dalje predstavlja "prevelika očekivanja koja ne možemo da ispunimo".
Odluku o otvaranju klastera donosi svaka država pojedinačno, ukupno 27 članica. Sredinom decembra će o tome raspravljati na samitu svojih šefova država ili vlada i doneti konkretne odluke.
![11377100 (1).jpg 11377100 (1).jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/1733/jpeg/Zastave-EU.jpeg?ts=2023-05-05T13:11:13)
Žiofre nije želeo da iznosi pretpostavke, ali je ukazao da postoje dva ključna elementa - progres u normalizaciji odnosa sa Prištinom i napredak u vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
S druge strane Miščević je ocenila da je jako važno što Evropska komisija tri godine ponavlja da je država spremna da otvori klaster i da to zapravo znači da u svim tim oblastima nije stagnirala, već napreduje u smislu ispunjavanja i onih obaveza koje stoje za nastavak tog puta.
Kada je reč o procesu proširenja i eventualnoj promeni politike iz Brisela, Žiofre je podsetio da će u junu naredne godine uslediti izbori u EU, kada će se formirati novi Parlament i Komisija, ali on ne veruje da će biti ikakve fundamentalne promene i smatra da se može očekivati kontinuitet dosadašnje politike.
Čadež: Konkurentnost Evrope nije pitanje samo EU
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež konstatovao je da je u izveštajima dat značaj onome što privreda Zapadnog Balkana zahteva unazad tri godine, a to je što ranije uključivanje celog regiona u jedinstveno tržište, čak i pre zvaničnog punopravnog članstva u EU.
![IMG_9283 (1) (1).jpg IMG_9283 (1) (1).jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/5756/jpeg/IMG_9283-1-1-.jpg?ts=2023-11-10T16:44:13)
"Bez ovoga naše privrede jednostavno nisu u stanju da opstanu. Izveštaji su korisni kako za vladu, tako i za sva ministarstva, posebno ona koja se bave evropskim integracijama, ali i reformama i promenama koje su nam neophodne da bismo ojačali našu privredu i završili kulturne reforme", naglasio je Čadež.
Prema njegovim rečima, često se zbog svih tih detalja zaboravlja širi kontekst izveštaja, a to je napredak Srbije ka EU i integraciji ovog dela kontinenta u uniju. Čadež je naveo i da je novim Planom rasta za Zapadni Balkan predviđena metodologija koja će omogućiti državama ovog regiona da drugačije raspolažu novcem koji dolazi iz Brisela i da mogu da planiraju svoje reforme, kao i prilagođavanje svojih ekonomija, zelenu tranziciju i veće fondove na način na koji to rade i evropske ekonomije.
(EURACTIV.rs)