Poljoprivreda

DOKLE SE STIGLO SA ZELENIM DOGOVOROM ZA POLJOPRIVREDU? Mnoga važna pitanja ostaju neodgovorena pred evropske izbore

Autor Aleksandra Vrbica

Evropski izbori se bliže, a do polovine 2024. EU ima još vremena za Zeleni dogovor za poljoprivredu i prehrambenu politiku. Međutim, pitanje je šta je izvodljivo postići u ovom kratkom vremenskom roku?

Izvor: EPA-EFE/ROBERT GHEMENT

Izbori u Evropskoj uniji ​​u junu 2024. već bacaju senku na kreiranje politike EU: svaka direktiva ili propis koji se ne usvoji pre toga suočava se sa neizvesnom budućnošću u novom sazivu parlamenta i Komisiji. Vremenski pritisak je stoga prisutan u oblasti politike poljoprivrede i proizvodnje hrane u EU, gde se odlaganje ili zalagnje za zakon pretvorilo u politički instrument.

U međuvremenu, kako partijske grupe EU ulaze u režim kampanje, sama pitanja hrane i poljoprivrede postaju sve više politizovana. Šta sve ovo znači za aktuelno špansko predsedavanje Savetom EU i šta možemo da očekujemo posle letnje pauze?

Inicijative Zelenog dogovora - imaju li još šanse?

Među predlozima koji su već na stolu - ali još uvek prolaze kroz zakonodavni proces - nalazi se nekoliko ključnih dokumenata Zelenog dogovora, vodeće politike EU za ekološku održivost.

Zloglasni Zakon o obnovi prirode (NRL), koji se nedavno našao u centru kontroverzi u procesu donošenja zakona EU, uključuje nekoliko odredbi relevantnih za obnovu poljoprivrednih sistema, među kojima su mere kompenzacije za vlasnike zemljišta i da li da se koristi budžet subvencija EU za poljoprivredu politika za restauraciju.

Evropska narodna partija (EPP) je vodila kampanju protiv zakona, ali je plenarna sednica Evropskog parlamenta podržala zakon na glasanju sredinom jula. Nakon toga, Parlament je 19. jula započeo međuinstitucionalne razgovore sa ministrima EU. U ovom slučaju bi se uskoro mogao postići dogovor, pošto se Parlament već približio stavu Saveta na plenarnom glasanju.

U međuvremenu, vreme ističe za još jedan ključni predlog koji pripada Zelenom dogovoru, regulativi o održivoj upotrebi pesticida (SUR), u kojoj je Komisija predložila da se upotreba i rizik od pesticida prepolovi do 2030. godine.

Sporni zakon, koji je predložen mesecima kasnije nego što je planirano, podlegao je daljim odlaganjima, iza kojih aktivisti i poslanici Zelenih sumnjaju na taktički manevar za odlaganje sporazuma dok ne bude prekasno.

Izvor: EPA/PATRICK PLEUL

S obzirom na to da je glasanje parlamentarnih odbora pomereno za nekoliko meseci i da je Savet tek nedavno dobio dodatnu studiju uticaja koju je zatražio od Komisije, postoji sumnja da zakon možda neće biti ratifikovan na vreme pre izbora.

Takođe je još uvek na čekanju Direktiva o industrijskim emisijama (IED), kojom Komisija cilja štetne emisije iz industrijskih postrojenja, uključujući velike stočne farme.

Nakon što su poslanici Evropskog parlamenta nedavno glasali da isključe krave iz plana za smanjenje industrijskih emisija, pregovori između Parlamenta i Saveta su već počeli. Međutim, Komisija brine da bi njihov predlog mogao biti "značajno" razvodnjen od strane oba zakonodavca, posebno kada je u pitanju prag za poljoprivredne emisije, kao i uključivanje emisija goveda.

Takođe se očekuje da će izvršna vlast EU izneti svoj predlog zakona o održivom sistemu ishrane u trećem kvartalu 2023. Prvobitno oglašen kao sveobuhvatni zakon strategije "od farme do viljuške" - poljoprivredno-prehrambene komponente Zelenog dogovora - zeleni aktivisti strahuju da će se predlog na kraju više fokusirati na bezbednost hrane.

Zadatak očuvanja prvobitne ambicije Zelenog dogovora mogao bi biti teži, zbog verovatnog odlaska iz Brisela njegovog najglasnijeg branioca, potpredsednika Komisije Fransa Timermansa, koji se uključio u holandsku izbornu trku.

Genetska modifikacija i "održivo korišćenje resursa"

Početkom jula, Komisija je predložila popuštanje pravila EU o novim genomskim tehnikama (NGT), terminu koji se koristi za naučne metode za promenu specifičnih osobina useva. Međutim, malo je verovatno da će ova sporna inicijativa biti okončana pre izbora.

Iako je ovo pitanje prioritet za špansko predsedavanje Savetom EU, deo opozicije je došao iz Zelenih, iz nekoliko zemalja, kao i iz sektora organskih proizvoda EU, a čini se da mnogi od uključenih ne očekuju sporazum pre kraja aktuelnog mandata.

Predlog NGT-a je bio deo šireg paketa koji je iznela Komisija, pored, između ostalog, zakona o nadzoru zemljišta i revizije okvira za promociju semena, koji se sada suočavaju sa sličnim kratkim rokovima.

Međutim, sporazum o inicijativi za praćenje zemljišta bi se mogao lakše postići jer je nacrt koji je iznela izvršna vlast EU već mnogo manje ambiciozan u poređenju sa onim što je prvobitno predviđao Zakon o zdravlju zemljišta.

Kao deo revizije Okvirne direktive EU o otpadu, Komisija je takođe iznela predlog koji uključuje pravno obavezujuće nacionalne ciljeve za smanjenje bacanja hrane do 2030. u domaćinstvima, restoranima i prodavnicama, kao i u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Uprkos tome što je predlog bio prvi takve vrste, aktivisti su upozorili da ambicije izvršne vlasti EU još uvek ne postižu ciljeve smanjenja postavljene ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Izvor: Darek Delmanowicz/PAP

Dobrobit životinja, etiketiranje hrane

Nakon uspešnog prolaska prve faze u donošenju revizije pravila dobrobiti životinja - kontrole kvaliteta regulatornog odbora za nadzor (RSB) - izvršna vlast EU je uverena da će novi zakon biti predložen pre kraja godine.

Međutim, još je dug put do pregovora o tekstu koji će Komisija predložiti, a pripreme za evropske izbore u junu 2024. mogle bi da to oduže, smatraju Zeleni i socijalistički poslanici.

Još jedan dugo očekivani, ali još uvek na čekanju predlog Komisije je revizija pravila EU o obeležavanju hrane. Međutim, iako je prvobitno bilo predviđeno da inicijativa bude podneta pre kraja 2022. godine, a zatim pomerena na proleće ove godine, još uvek nije bilo pomaka, a ostaje da se vidi da li će ona uopšte biti podneta. Nemačka vlada je, izgleda, odustala od tog predloga.

Izvor: EPA/VALDA KALNINA

Šta predstoji tokom jeseni i nadalje

S obzirom da trenutno odobrenje EU za glifosat ističe u decembru, pitanje da li da se ponovo odobri najrasprostranjeniji herbicid u Uniji ostaje među prioritetima, a odluka se očekuje do jeseni, sugeriše se u nedavno objavljenom nacrtu izveštaja.

Ranije ovog meseca, Evropska agencija za bezbednost hrane EFSA zaključila je da upotreba glifosata kao aktivne supstance u herbicidima ne predstavlja "kritičnu zabrinutost", dok je kompletan izveštaj objavljen u sredu (26. jula). Presuda bi mogla pomoći da se otvori put ka ponovnom odobrenju.

Druga tema koja bi trebalo da se nađe na dnevnom redu posle leta je program finansiranja EU za promociju evropskih prehrambenih proizvoda u zemlji i inostranstvu.

Okvir je osporavan zbog promocije namirnica čiji unos EU inače želi da smanji, kao što su crveno meso ili alkohol. Prema rečima izvora iz Komisije, na jesen se može očekivati predlog za reviziju ove politike, koja već nekoliko godina nema na dnevnom redu.

Komisija će takođe pokušati da uvede mehanizam za zaustavljanje proizvodnje hemijskih pesticida koji nisu odobreni u EU i koji se još uvek proizvode za izvoz. Inicijativa bi trebalo da bude predstavljena u januaru 2024. godine, potvrdili su izvori iz EU za EURACTIV.

(EURACTIV.rs)