Ekonomija

NEDELJA U HRVATSKOJ POSTALA NERADAN DAN: Kako će zatvorene prodavnice usred sezone da se odraze na privredu zemlje?

U Hrvatskoj je prvog vikenda jula stupio na snagu novi Zakon o trgovini kojim je nedelja proglašena za neradni dan uz nekoliko izuzetaka.

Izvor: EPA-EFE/CLEMENS BILAN

Početak jula za Hrvatsku znači špica turističke sezone, ali ova godina je nešto drugačija.

Naime, turisti koji budu odlučili da letuju na Jadranu, u Hrvatskoj, suočiće se sa zatvorenim vratima prodavnica nedeljom, s obzirom na to da je prvog dana jula na snagu stupio novi Zakon o trgovini koji ograničava rad prodavnica u Hrvatskoj na najviše 16 nedelja godišnje.

Rezultat toga je da su kupce u kontinentalnom delu zemlje u nedelju dočekala zatvorena vrata brojnih prodajnih mesta. I dok su mnogi kupci u unutrašnjosti Hrvatske u nedelju tražili prodavnicu u nameri da kupe ono najosnovnije, trgovine na Jadranu su radile.

Ima izuzetaka od pravila

Konačan tekst novog Zakona o trgovini, oko čijeg su se usvajanja godinama lomila koplja, poslanici u hrvatskom parlamentu su, na predlog Vlade, usvojili krajem marta. Osim zabrane rada prodavnica nedeljom, sa izuzetkom 16 nedelja u godini, novi zakon donosi još neke novine. Tako će trgovci sami da biraju kojih će to 16 nedelja u godini moći da rade.

Izvor: MONDO/Bojana Zimonjić Jelisavac

Zakonom se ograničava i rad kioska nedeljom. Kiosci, po novom, nedeljom mogu da rade do 13 časova.

Naravno, postoje i izuzeci od pravila. Tako će prodajni objekti koji se nalaze na autobuskim i železničkim stanicama, aerodromima i lukama, benzinskim stanicama, hotelima, kulturnim i verskim objektima, ka oi u zaštićenim prirodnim područjima, i dalje moći da radi nedeljom.

Novost je i da će radnici koji rade nedeljom za rad tog dana primati 50 odsto veću satnicu.

“I u Sloveniji su se kupci navikli da su nedeljom trgovine zatvorene pa će i u Hrvatskoj”

Sindikalci su pozdravili stupanje na snagu novog zakona. Tvrde da su desetine hiljade zaposlenih godinama radili nedeljom, zbog čega je trpeo njihov privatni i porodični život, a da za rad nedeljom nisu bili ni adektvatno plaćeni. Sada bi, očekuju u hrvatskom Sindikatu trgovine, to konačno trebalo da se promeni.

"Oni koji su ranije uobičajeno radili nedeljom, a ove nedelje bili slobodni, jako su zadovoljni stupanjem na snagu novog zakona. Ima, naravno, i onih koji su radili i ovu nedelju: odradili su svoju smenu i sada će za taj rad da dobiju 50 odsto veću satnicu", ističe za EURACTIV predsednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić.

Upozorava da u trgovinama u Hrvatskoj radi oko 200.000 ljudi. Od toga, oko 115.000 zaposleno je u maloprodaji, a među njima je 86.000 žena. Nisu, naravno, ni ranije svi zaposleni u maloprodaji radili nedeljom, a onima koji su morali da budu na prodajnom mestu, regulisanje rada prodavnica nedeljom puno znači, objašnjava Štulić.

"Njima izuzetno znači da nedeljom od sada mogu da budu slobodni i da provedu dan sa svojim porodicama. A što se kupaca tiče, oni će se s vremenom navići da prodavnice nedeljom ne rade, kao što su se, uostalom, navikli i u Sloveniji", poručuje Štulić.

Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Među samim trgovcima stavovi oko rada prodavnica nedeljom su podeljeni. Štulić, na primer, ističe da deo trgovaca podržava ovaj vid zabrane rada i kaže da će sada moći jednostavnije da rasporede i organizuju rad na svojim prodajnim mestima.

“Oživeće prekogranični šoping”

Ipak, trgovci i analitičari s kojima smo razgovarali nisu krili ogorčenje novim Zakonom o trgovini.

Kažu da je novi zakon na snagu stupio sredinom godine pa se njegovi puni efekti neće osetiti u ovoj, ali hoće u sledećoj godini jer će trgovci u 2024. morati dobro da razmisle kojih će 16 nedelja u godini da rade.

"Svi trgovci koji su u nedelju bili zatvoreni izgubili su. Šta će se dalje dešavati, zavisi od firme do firme, one će same da odlučuju hoće li biti otpuštanja ili smanjenja plata. Ipak, određene preraspodele će morati da se dese", ocenjuje za EURACTIV direktor lanca trgovina Mömaxa Slobodan Školnik, inače dugogodišnji direktor Emmezete.

Napominje da je sasvim izgledno da će deo prometa koji su hrvatske prodavnice dosad ostvarivale nedeljom jednostavno da se prebace preko granice - u Italiju, Mađarsku, Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu. Naime, sve hrvatske komšijske zemlje, osim Slovenije, dopuštaju rad trgovina nedeljom, a u mnogima od njih i cene su niže nego u Hrvatskoj.

Izvor: EURACTIV/Aleksandra Vrbica

Udarac za državnu blagajnu i turizam

Osim toga, država će zbog ograničavanja rada prodavnica nedeljom dobiti i manje poreskih prihoda, dodaje Školnik.

"Zatvaranje trgovina nedeljom biće udarac i za turizam u Hrvatskoj, posebno za naša nastojanja da produžimo turističku sezonu. Većina gostiju u Hrvatskoj ionako odseda u apartmanima i kampovima, a ti gosti se snabdevaju u trgovinama", ističe Školnik.

Čeka nas smanjenje potrošnje

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je reč o potezu kojeg je država donela vodeći se više političkim nego socijalnim kriterijumima.

"Očekuju da će potrošači da rasporede svoju potrošnju na druge dane u nedelji, ali to će malo teže ići jer se potrošnja već dugo pomera upravo prema kraju sedmice. Osim toga, potrošači nisu baš tako racionalni, često su u svojim odlukama impulsivni", ističe Novotny za EURACTIV.