Ekonomija

NAJVEĆA EKONOMIJA EVROPE UPADA U RECESIJU: Nemačka u problemu, kupci troše sve manje novca, opada i proizvodnja

Autor Milena Antonijević

Nemačka je pala u recesiju jer prošlogodišnji skok cena energije utiče na potrošnju.

Izvor: EPA-EFE/CLEMENS BILAN

Proizvodnja u najvećoj evropskoj ekonomiji pala je za 0,3 odsto u prva tri meseca ove godine, nakon smanjenja od 0,5 odsto na kraju 2022, pokazali su zvanični podaci.

Federalni zavod za statistiku smanjio je svoju prethodnu procenu nultog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u poređenju sa prethodnim kvartalom. Recesija se definiše kao dva uzastopna kvartala pada proizvodnje.

„Upornost visokog rasta cena i dalje je bila opterećenje za nemačku ekonomiju na početku godine", saopštila je kancelarija.

„Ovo se posebno odrazilo na potrošnju domaćinstava za krajnju potrošnju, koja je pala za 1,2% u prvom kvartalu 2023.

Klaus Vistesen, glavni ekonomista evrozone u kompaniji Pantheon Macroeconomics, rekao je da je potrošnja u prvom kvartalu bila smanjena „šokom u cenama energije".

Cene energenata u Evropi su već rasle kada ih je ruska invazija na Ukrajinu u februaru prošle godine dovela do rekordnih visina. Moskva je zatim nastavila sa smanjenjem isporuke gasa evropskim zemljama, što je navelo Nemačku da proglasi vanredno stanje.

Nesiguran izgled

Cene prirodnog gasa su od tada pale i sada su na nivoima poslednji put viđenim krajem 2021. godine, što ukazuje na ublažavanje inflatornih pritisaka na džepove građana. Godišnja stopa inflacije u Nemačkoj ponovo je usporila u aprilu, iako je, na 7,2%, ostala visoka.

„Mislimo da se potrošnja sada oporavlja kako inflacija popušta", rekao je Vistesen u belešci. „Sumnjamo da će BDP nastaviti da pada u narednim kvartalima, ali ne vidimo ni snažan oporavak.

Kao znak da bi se recesija u Nemačkoj mogla pokazati kratkotrajnom, ranije ove nedelje podaci iz istraživanja su pokazali da je poslovna aktivnost u zemlji ponovo porasla u maju, uprkos oštrom padu proizvodnje.

Nemački kancelar Olaf Šolc opisao je izglede za ekonomiju kao „veoma dobre", ukazujući na mere koje je njegova vlada preduzela poslednjih meseci da proširi proizvodnju obnovljive energije i privuče strane radnike.

„U Nemačkoj se mnogo ulaže u fabrike baterija i brodova, koje se značajno povećavaju i stoga možemo biti sigurni", rekao je on na konferenciji za novinare u Berlinu.

Međutim, Franziska Palmas, viši ekonomista za Evropu u Capital Economics-u, predviđa da će se nemačka proizvodnja ponovo smanjiti u trećem i četvrtom kvartalu.

Ona je napomenula da će više kamatne stope, potrebne da se ukroti inflacija, nastaviti da opterećuju i potrošnju i investicije, a nemački izvoz bi takođe mogao da pati jer je potražnja smanjena zbog slabosti u drugim razvijenim ekonomijama.

Kina je najvažniji trgovinski partner Nemačke, odmah ispred Sjedinjenih Država. Izvoz nemačkih automobila u Kinu opao je za 24 odsto u prvom kvartalu.

Čini se da je nemačka recesija na početku godine bila relativno plitka, prkoseći mnogo sumornijim predviđanjima njenih vrhunskih ekonomskih prognostičara. U izveštaju pet nemačkih ekonomskih instituta iz aprila 2022. navodi se da bi se BDP zemlje smanjio za 2,2% u 2023. ako bi se iznenada prekinulo snabdevanje ruskim prirodnim gasom.

Očekuje se da će se nemačka privreda smanjiti za 0,1 odsto 2023. godine, prema najnovijoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda.

U avgustu je Rusija zatvorila svoj gasovod Severni tok 1, glavni nemački izvor ruskog gasa, radi održavanja, a zatim je produžila zatvaranje na neodređeno vreme.

(EURACTIV.rs)