Afrička kuga svinja registrovana je u selu Jabuka kod Pančeva. Prošlog meseca pojavila se u Mrčajevcima u okolini Čačka, a prisutna je i u delovima istočne i jugoistočne Srbije.

Vakcina protiv ove bolesti ne postoji pa iskorenjavanje bolesti može da potraje godinama.

Područje u poluprečniku od tri kilometra od mesta gde su životinje obolele od afričke kuge svinja proglašava se zaraženim, a u poluprečniku od 10 kilometara ugroženim. Na farmama se sprovode pojačane biološke mere sigurnosti, piše RTS.

Zbog afričke kuge svinja na oprezu su čak i uzgajivači čije su farme u delovima zemlje koja nije zahvaćena bolešću.

Takođe, važno je da lovci znaju da prepoznaju obolelu životinju i da odmah reaguju jer bolest lako može preći sa divlje na domaću svinju.

"Bolest prepoznajemo kada primetimo uginuće jedne i više svinja, gubitak apetita, potištenost obolelih svinja. Takođe, znakovi bolesti su i krvav proliv, pobačaji, nesigurnost u hodu, otežano disanje, kašljanje i povraćanje", navode u Lovačkom savezu Srbije.

Jako važno i da se leševi uginulih životinja zakopavaju i spaljuju na adekvatan.

"Zakopavanje se vrši tako da životinje nemaju pristup mestu ukopa, bez ugrožavanja zdravlja ljudi i na način kojim se ne ugrožava životna sredina. Pre ubacivanja u jamu grobnicu, sporedni proizvodi životinjskog porekla prelivaju se krečom, hlornim preparatima tj. drugim preparatima sa jakim mirisom. Biljke koje se nalaze na jami grobnici ili u blizini ne koriste se u ishrani životinja", napominju u lovačkom savezu.

"Moguće je i spaljivanje sporednih proizvoda životinjskog porekla spaljivanjem do pepela, na odgovarajućoj lomači, takođe, bez ugrožavanja zdravlja ljudi i na način kojim se ne ugrožava životna sredina", dodaju lovci.

U lovištima u kojima je potvrđena afrička kuga svinja sve lovne aktivnosti se obustavljaju na dva meseca, a na osnovu situacije na terenu donose se mere za sprečavanje daljeg širenja bolesti.

Od početka godine zaraza je kod domaćih životinja registrovana u Pčinjskom, Pomoravskom, Braničevskom, Moravičkom i Južnobanatskom okrugu.

"Do sada je neškodljivo uklonjeno više od 1.000 domaćih svinja, uglavnom na individualnom sektoru. Ovo nekome neće izgledati kao alarmantna situacija, ali procentualno, svinjarska proizvodnja pokazuje trend opadanja što je direktna posledica prisustva afričke kuge svinja", izjavila prof. dr Sonja Radojičić sa Katedre za zarazne bolesti životinja i bolesti pčela Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu.

"Kod divljih svinja u 2023. godini bolest je registrovana u Nišavskom, Jablaničkom, Pirotskom, Braničevskom, Pomoravskom, Zaječarskom i Južnobanatskom okrugu", istakla je Radojičić.
Prema njenim rečima, ovo je do sada jedna od najopasnijih bolesti svinja. Od njene prve pojave u Gruziji i propusta u prepoznavanju i primeni mera u ovoj zemlji 2007, bolest se širila do krajnjeg severa Evrope. Odatle se preko baltičkih zemalja proširila na ostatak kontineta, pa i na Srbiju.

"Situacija može da bude i značajno teža, ukoliko se započne vakcinacija ili koristi nelicencirana vakcina, što je iskustvo koje su imale Kina i neke druge zemlje. Apelujemo na sve odgovorne, kao i držaoce životinja da se nikako ne dozvoli upotreba nelicenciranih vakcina, koje do krajnjih korisnika mogu da dođu isključivo na nelegalan način", naglašava Radojičić.

Kako kaže, neke zemlje poput Vijetnama su zvanično započele vakcinaciju i vrlo brzo obustavile kampanju, zbog velikog broja uginuća kod vakcinisanih životinja. Na pouzdanu i efikasnu vakcinu će se dugo čekati.

Upozorava da prijavljivanje svakog sumnjivog slučaja bolesne životinje mora da bude što hitnije, jer je u takvim situacijama šansa da se bolest zaustavi u primarnom žarištu velika, a korist za sve ogromna. Iako je to zakonska obaveza, ima i onih koji to ne rade.
"Evidentno je da bolest napreduje lagano, ali sigurno. Virus, uzročnik afričke kuge svinja je izuzetno otporan, što dodatno otežava situaciju", ističe Radojčić.

U resornom ministarstvu kažu da se u čitavoj zemlji sprovodi nadzor nad domaćim i divljim svinjama, dok su u zaraženim i ugroženim područjima na snazi posebne mere.

"Glavne mere koje se primenjuju odnose se na popis, obeležavanje, zdravstveni nadzor svih svinja na gazdinstvima, epizootiološka i dijagnostička ispitivanja domaćih i divljih svinja, kao i mere kontrole, zabrane i ograničenja kretanja i prometa živih svinja, svinjskog mesa, sporednih proizvoda poreklom od svinja sa područja pod restrikcijom", navode u ministarstvu.
Bolest se prvi put u Srbiji pojavila 2019. godine. Primarna žarišta kod domaćih svinja tada su uspešno sanirana i odjavljena Svetskoj organizaciji za zaštitu zdravlja životinja i Evropskoj komisiji.

Iz ministarstva napominju da farmeri koji prijave pojavu bolesti imaju pravo na nadoknadu štete iz budžeta.

"Pravo na isplatu ima svaki držalac životinja kod čijih životinja je potvrđena bolest. Sredstva na ime naknade štete se isplaćuju redovno, u zavisnosti od broja životinja", kažu u ministarstvu.

Da bi se podigla svest o ovoj bolesti i sprečilo dalje širenje, Evropska agencija za bezbednost hrane četvrtu godinu zaredom sprovodi kampanju „Stop afričkoj kugi svinja" u 18 zemlja uključujući i našu.

Bolest je trenutno prisutna u Bugarskoj, Grčkoj, Češkoj, Estoniji, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Moldaviji, Ukrajini, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

(EURACTIV.rs)