Iako Hrvatska ima prirodne preduslove za kvalitetnu proizvodnju raznovrsnih voćnih kultura, proizvodnja kontinuirano pada količinski i vrednosno, dok u Srbiji raste.

Međutim, kada se pogledaju površine i proizvodnja odmah se uočava kako Hrvatska zapravo ima sve manje zasađenih voćnjaka.

Drastičan rast cena voća

Ovih dana potrošači u Hrvatskoj suočeni su s visokim cenama prvog domaćeg voća, jagoda i trešanja. Cene su drastično porasle, a uslovljene su, osim malom proizvodnjom, i poremećajima na evropskom tržištu, klimatski lošom sezonom. Kiše, poplave, mraz, grad, suša, sve su to razlozi da cene voća ove sezone budu daleko veće nego prošle godine u celoj Evropskoj uniji, a u Hrvatskoj još više jer zavisi od uvoza.

Izvor: MONDO/Bojana Zimonjić Jelisavac

Domaća proizvodnja voća iz godine u godinu ima sve lošije rezultate. Dok tehnološki proizvodnja voća u svetu napreduje i sve se više uvode nove tehnologije, znanje, sorte, pa čak i različite moderne marketinške alate kako bi se plasiralo na tržište, Hrvatska i dalje raspravlja o tome zašto se voćari ne udružuju i zašto je uvoz voća iz godine u godinu sve veći.

Mnogi su u proizvodnju ulazili samo zbog poticaja

Hrvatska je ranije uvijek bila dobra u proizvodnji jabuka i mandarina i hvalili smo se dovoljnim stepenom samodovoljnosti. Međutim, stručnjaci sad upozoravaju kako se površine pod jabukama sve više krče, poljoprivrednici odustaju od proizvodnje, a prošle godine, Hrvatska je imali rod manji od 50.000 tona, dok je to nekada išlo i preko 10.000 tona. Površine su pale ispod 4000 hektara, dok, na primer, oraha i lešnika ima na oko 8000 hektara, ali uspešna proizvodnja izostaje, što samo dokazuje da mnogi tzv. proizvođači u proizvodnju ulaze isključivo zbog podsticajnih sredstava, ali ne i zbog stvarne proizvodnje i da im voćarstvo bude glavni biznis.

Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Nisu problem samo jabuke. U Hrvatskoj je drastično pala proizvodnja gotovo svog voća. Uz jabuke, koje su pale samo prošle godine za 46 posto, proizvodnja višanja i trešanja pala je za 35 posto, breskvi i nektarina za 73 posto, šljiva za 67,5 posto.

Jeftinije uvoziti nego proizvoditi

Branimir Markota, predsednik Hrvatske voćarske zajednice, nedavno je izjavio kako je voćarstvo, kao vrlo intenzivna grana proizvodnje, sve manje zanimljivo ljudima, što pokazuje činjenica da se voćnjaci, pogotovo tradicionalnih sorta jabuka pa čak i mandarina, krče jer mladi ljudi se više ne odlučuju na proizvodnju. Stoga je jeftinije uvoziti.

Tako je Hrvatska prošle godine uvezla voća za čak 240 miliona evra, a izvezli za svega 69 miliona. Iako ulaže ogroman novac u poljoprivredu, pomaka, na žalost, nema.

Euractiv je nedavno pisao i o novim projektima u ulaganje u skladišta i hladnjače za voće i povrće u Osijeku i u okolini Zagreba. Međutim, kada se pogledaju stvarni rezultati proizvodnje, logično se postavlja pitanje da li će te investicije stvarno podstaknuti proizvođače da krenu sa sadnjom novih voćnjaka i povećavaju proizvodnju. Ili će ostati ono večno pitanje što je starije - kokoška ili jaje? Da li je prvo trebalo podići proizvodnju, pa tek onda graditi skladišta i hladnjače ili  opeje Hrvatskat krenula obrnutim putem pa će i ove investicije kroz koju godinu ili propasti ili će skladišta izgrađena EU novcem koristiti uvoznici voća posebno veliki trgovački lanci?

Zato svaki put iznenadi činjenica i podaci, da Hrvatska kao država članica EU tone u poljoprivredi, dok njihove komšije u regionu, iako imaju iste probleme (tržište, klima i drugo), uz daleko manje ili gotovo nikakve podsticaje, povećavaju proizvodnju i sve više se na svetskoj karti voćarstva brendiraju kao veliki izvoznici.

Ceo tekst pročitajte na EURACTIV.hr

(EURACTIV.rs)