Politika

DVE DECENIJE OD UBISTVA ZORANA ĐINĐIĆA: Nalogodavci još uvek nisu otkriveni

Autor Tamara Milošević Grbić

Navršilo se 20 godina od ubistva Zorana Đinđića premijera Srbije i lidera Demokratske stranke.

(FILER) Thirty-six people accused in the assassination of pro-Western Serbian Prime Minister Zoran Djindjic, shown in this filer dated 18 March 2002, are set to go on trial in Belgrade on Monday, 22 December 2003. Djindjic was gunned down on 12 March 2003 as he arrived at government headquarters in downtown Belgrade. The 36 suspects will face murder charges and charges of attempting to overthrow the government. Fifteen of the suspects are fugitives who will be tried in absentia. Eight other suspects are scheduled to go on trial later on conspiracy charges. EPA/Sasa Stankovic FILER
Izvor: EPA/Sasa Stankovic FILER

Đinđić je ubijen u atentatu ispred sedišta Vlade Republike Srbije, a za organizovanje ubistva premijera na 40 godina osuđen je Milorad Ulemek Legija bivši komandant "crvenih beretki" i njegov zamenik Zvezdan Jovanović kao neposredni izvršilac. Vlada Srbije proglasila je nakon nekoliko sati od ubistva vanredno stanje. U akciji "Sablja" uhapšeno je ili pozvano na informativni razgovor više od 11 hiljada ljudi, među kojima i mnoge javne ličnosti. Dvojica vođa "zemunskog klana" najveće organizovane kriminalne grupe Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum ubijeni su u policijskoj akciji prilikom hapšenja. U avgustu 2003. godine 44 osobe optužene su za ubistvo premija Đinđića. Neposredni organizotori i ubice otkriveni su odmah nakon ubistva ali nalogodavci i politčka pozadina ubistva nisu ni dan danas.

Kako je u izjavi za Kurir rekao Boro Banjac bivši načelnik UBPOK i rukovodilac akcijom "Sablja" postoji politička pozadina, kao jedina nedoumica o ubistvu premijera, i ozbiljniji pristup bezbednosti državnika, kao jedina velika lekcija koju smo kao država naučili zbog tog ubistva.

Banjac nema dilemu u vezi sa motivom ubistva i dodaje da je u optužnici prilično toga objašnjeno, a jedino što je ostalo nerasvetljeno jeste politička pozadina ubistva

"Legija je napravio takvu priču da će svi iz JSO da budu isporučeni u Hag. Zemunski klan je znao da je Ðinđić dao punu podršku i meni i specijalnom tužiocu Jovanu Prijiću i znali su šta se sprema. Mislili su da će ubistvom Ðinđića da potpuno poremete taj bezbednosni aspekt u Srbiji", ističe Banjac i pojašnjava da sve ostalo što se provlačilo kasnije i Kosovo i treći metak, samo su puka nagađanja.

Moje pitanje je: Zašto ne verovati zvaničnim institucijama? Pojavljuju se navodni veštaci koji nisu ni bili prisutni niti su učestvovali u rasvetljavanju tog zločina.Takvim pokušajima se ne može ništa razvodniti, može se samo narod zamlaćivati, jer se baca sumnja u istragu. Hiljadu puta smo je objašnjavali i Mile Novaković i ja i skupštinski odbor za bezbednost. To je ispitano do sitnih detalja. Ali ovo je Srbija i šta da se radi. Ja promenim kanal kada to čujem iskren je Banjac.

Politički saradnici pokojnog premijera Zoran Živković i Nenad Čanak takođe su govorili na Kurir televiziji o događajima koji su neposredno povezani s ubistvom premijera.

Za Čanka, Đinđićeva najveća greška bila je što je zapostavljao sve aveti koje su vrebale iz prikrajka. Zbog njegove politike su se mnogi osećali ugroženim i, što je ta ugroženost bila veća, rasla je i opasnost, naglasio je Čanak.

On se prisetio da je tokom jednog skupa kom su prisustvovali članovi tadašnje vlade, ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović dao jasno upozorenje Ðiniđiću da se na njega sprema atentat. 

Ðinđić je na to, kroz njegov prepoznatljivi osmeh, rekao: „Hajde, Dušane, opet preteruješ“, priseća se Čanak. Zoran Živković nadovezao na ovu situaciju i kazao da premijer jednostavno nije bio u stanju da upozorenje shvati ozbiljno: "Rekao je tada: Što bi neko trošio metak na mene kad može da me pobedi na izborima?“ Izbori je trebalo da budu 2004. i mi smo bili spremni da ih izgubimo", pojasnio je Živković.

Đinđić je bio prvi premijer posle pada režima Slobodana Miloševića. Vlada Zorana Đinđića započela je demokratizaciju društva i socijalne i ekonomske reforme. Za vreme njegove vlasti uspostavljene su dobre relacije sa zapadnim zemljama. Đinđićeva vlada zalagala se za saradnju sa Haškim tribunalom, a tokom njenog mandata uhapšeno je nekoliko haških optuženika, među kojima i Slobodan Milošević. Zoran Đinđić bio je jedan od osnivača Demokratske stranke, na čijem čelu ostao do ubistva. Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Sahrani je prisustvovalo više od 70 stranih delegacija, a u pogrebnoj povorci bilo je nekoliko stotina hiljada građana.

Dvadeseta godišnjica obeležava se nizom događaja u Beogradu i Srbiji. Premijerka Srbije Ana Brnabić i članovi Vlade položili su venac na mesto na kome je pre 20 godina ubijen Zoran Đinđić.

(EURACTIV.rs)