Prema najnovijem izveštaju, izdaci za vojne potrebe u svetu prošle godine dostigli su rekordnih 2,24 biliona američkih dolara. Na evropskom jugoistoku, po ovom pitanju, prednjače Hrvatska i Srbija.

Okidači nove trke u naoružavanju - ruska agresija na Ukrajinu i napetosti oko Tajvana

Glavni okidači za to su ruska invazija na Ukrajinu, ali i napetosti na Dalekom istoku, posebno u odnosima između Pekinga i Taipeija koji su na leto prošle godine gotovo prerasli u pravi rat.
Ali trka u naoružavanju, nije mimoišla ni evropski jugoistok. Glavni igrači na tom području su Hrvatska, koja je članica NATO, i Srbija, koja je proglasila neutralnost.

Ubrzano naoružavanje Srbije

Prema podacima SIPRI, Hrvatska je za vojne svrhe u 2022. godini izdvojila ukupno oko 1,31 milijardi američkih dolara ili 2,17 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Zagreb se time nalazi unutar zahteva NATO prema kojem izdaci za obranu moraju iznositi najmanje dva posto nacionalnog BDP-a.

Srbija je prošle godine za vojne svrhe izdvojila nešto više od 1,4 milijarde dolara. To je 2,28 posto srpskog BDP-a.

Međutim, dok su izdaci za odbranu u slučaju Hrvatske u 2022. godini bili čak i neznatno manji nego godinu ranije, u slučaju Srbije ti su se izdaci povećali.

Hrvatska je tako 2021. godine za vojne svrhe izdvojila 1,36 milijardi dolara. To znači da je njena ukupna vojna potrošnja u prošloj godini bila oko 56 miliona dolara manja nego u 2021. godini. Stručnjaci to neznatno smanjenje objašnjavaju kupovinom francuskih aviona Rafale, krajem 2021. godine.

S druge strane, Srbija je u 2021. godini za vojne potrebe, prema istim podacima, potrošila 1,27 milijardi dolara. To znači da je njena potrošnja za obrambene svrhe tokom 2022. godine porasla za gotovo 156 miliona dolara.

Rast potrošnje za odbranu i u Hrvatskoj i u Srbiji prisutan od 2017. godine

Značajan rast potrošnje Srbije u odbrambene svrhe vidljiv je i kada se izdaci za odbranu uporede s BDP-om.

Dok su u slučaju Hrvatske izdaci za odbranu u 2022. godini tek neznatno porasli, s 2,01 posto BDP-a u 2021. na 2,17 posto BDP-a u 2022. godini, a što se delom može objasniti i manjom stopom ekonomskog rasta u 2022. nego u 2021. godini u uslovima zadržavanja skoro pa iste potrošnje za obranu, u slučaju Srbije došlo je primetnog rasta udela izdataka za obranu u BDP-u. Sa 2,01 posto u 2021. na 2,28 posto BDP-a u 2022. godini.

Kada je reč o drugom pokazatelju vojne potrošnje, one po glavi stanovnika, u Hrvatskoj se ona prošle godine neznatno smanjila u odnosu na 2021. godinu, i to s 333,5 dolara, koliko je iznosila 2021., na 322,4 dolara u 2022. godini. S druge strane, u Srbiji je vojna potrošnja po stanovniku u istom razdoblju porasla, i to sa 146,1 dolara u 2021. na 164,8 dolara u prošloj godini.

Inače, rast potrošnje za vojne svrhe i u slučaju Hrvatske i u slučaju Srbije prisutan je od 2017. godine.

Među zemljama u okruženju, isti se zaključak može izvući i za Mađarsku, Sloveniju i Crnu Goru, koje su, kao i Hrvatska, članice NATO. Poslednjih godina raste i vojna potrošnja u Bosni i Hercegovini, iako je reč o znatno manjim izdacima nego u slučaju Hrvatske ili Srbije, a i sama vojna potrošnja u toj zemlji varira od godine do godine. Vojna potrošnja raste i u Albaniji i na Kosovu, kao i u Severnoj Makedoniji.

Ceo tekst pročitajte na EURACTIV Hrvatska.

(EURACTIV.rs)