Bugarska se pridružila Nemačkoj, Italiji i Poljskoj u protivljenju predlogu EU da se zabrani prodaja automobila na benzin i dizel do 2035. Na ovaj potez odlučili su se tvrdeći da to čine zbog siromaštva građana.
"Kada je u pitanju dekarbonizacija, najosetljivije državno pitanje u sektoru prevoza je i dalje relativno visoka cena električnih vozila u odnosu na izrazito niske prihode stanovnika, kao i nepostojeća mreža punionica", saznaje iz vlade Euractiv Bugarska.
U Bugarskoj nema fabrike automobila, ali automobilski sektor je relativno razvijen jer bugarska postrojenja rade na proizvodnji komponenti, kabala i automobilskih softvera, a celi sektor teži oko 6,5 milijardi eura ili osam posto BDP-a.
U planu projekat izgradnje fabrike električnih vozila na severu Bugarske
Infrastruktura za električna vozila u Bugarskoj je vrlo ograničena. Iako je u planu projekt za izgradnju fabrike električnih vozila na severu Bugarske koji finansira nemački investitor, nejasno je kada bi ona mogla početi s proizvodnjom.
U ovom trenutku većini Bugara nije dostupna kupovina novog automobila.
U Bugarskoj najstariji vozni park u EU
Bugari koriste automobile u proseku stare 19 godina. To ih stavlja na poslednje mesto u EU. Vozila koja kupuju su sedam puta češće polovna nego nova, i to uglavnom uvezena iz Nemačke i Italije.
"Uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih članica EU, uključujući i značajne razlike u kupovnoj moći stanovnika i cene novih vozila, smatramo da predloženi kompromisni tekst nedovoljno odražava te specifičnosti", stoji u dopisu iz bugarske vlade.
Bugarsku brine i očekivano povećanje uvoza polovnih automobila iz bogatijih država EU koje bi moglo uslediti zbog zamene motora na sagorevanje električnim pogonima. Tako se očekuje da stara vozila iz uvoza postanu još jeftinija u Bugarskoj.
"Zbog svega toga, stanje voznog parka u zemljama poput Bugarske bi, umesto da se poboljša, moglo otići u suprotnom smeru. Isto važi i za čistoću vazduha. Mere za zaštitu životne sredine ne bi smele da dovedu do potencijalno slabije sigurnosti vozila".
Nepoverenje kupaca prema tehnologijama niskog ugljenika
Još jedan od razloga koji navodi vlada u Sofiji je i tehnološka neutralnost, argument koji je za Nemačku ključan.
"Prepoznajemo važnost uloge alternativnih goriva, uključujući i biogoriva, u smanjenju emisija u sektoru prevoza. U tom pogledu, Bugarska zagovara uzimanje u obzir uloge vozila koja koriste takva goriva, uključujući i hibridna".
Priznavanje uloge obnovljivih goriva pružilo bi proizvođačima fleksibilnost potrebnu za prelazak na elektrifikaciju uz manju opasnost od gubitka prihoda. Time bi se i izbegao manjak vozila koju kupci mogu sebi da priušte, a omogućilo bi se i proizvođačima delova i komponenti da se lakše prilagode novim tehnologijama.
Bugarska insistira na pružanju efikasnih podsticaja za uvođenje vozila s niskom stopom emisija, kao i mere kojima je cilj da prevaziđu zasad velike razlike u ceni u odnosu na konvencionalne automobile.
Vlada u Sofiji tvrdi da među kupcima postoji nepoverenje prema tehnologijama niskog ugljenika i kaže da su potrebni podsticaji kako bi se pomogla kupovina električnih vozila.
"U projektima kojima se razvijala nova evropska legislativa postavljeni su preambiciozni ciljevi, koji bi zapravo mogli imati negativne efekte, naročito u sadašnjoj situaciji ekonomske i energetske krize, poremećajima s proizvodnjom i nabavnim lancima, kao i efektima rata u Ukrajini", stoji u dopisu iz bugarske vlade.
(EURACTIV.rs)