Energetika

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE PRVI PUT PREMAŠILI GAS: Sunce i vetar oborili rekord, ugalj nema budućnost u Evropi

Autor Bojana Zimonjić Jelisavac

Evropa je rekordnih 22 odsto struje u protekloj godini proizvela iz obnovljivih izvora. Sunce i vetar premašili su gas, dok ugalj, ocenjuju autori studije, nema budućnost.

Izvor: EPA-EFE/SEBASTIEN NOGIER

Energija vetra i Sunca u 2022. godini proizvela je rekordnih 22 odsto struje u Evropi, i prvi put nadmašila fosilni gas, piše EURACTIV. Obnovljivi izvori energije ponovo su iznad uglja na spisku koji je objavio energetski think-tank "Ember".

U izveštaju objavljenom 31. januara navodi se da su obnovljivi izvori energije sve dominantniji na tržištu struje Evropske unije, i da je solarna energija porasla za rekordnih 39 teravat sati u protekloj godini, što je porast od 24 odsto u odnosu na 2021. godinu.

"Vidimo izvanredno ubrzavanje u tempu proizvodnje obnovljive energije. Jasno je da evropski građani žele da osete prednosti jeftine, čiste energije. Pokazuje i da je naš cilj od 45 odsto obnovljivih izvora energije do 2030. godine ambiciozan, ali u potpunosti zamisliv", rekao je evropski komesar za klimu, Frans Timermans.

U izveštaju se navodi da su vetar i Sunce bili izvor 22 odsto evropske struje, fosilni gas 20 odsto i ugalj 16 odsto. Rast obnoljivih izvora pomogao je Evropi da se izbori sa do tada neviđenim deficitom u proizvodnji struje iz vodenih i nuklearnih izvora, izazvanim sušama i problemima održavanja.

"Evropa je izbegla najgori deo energetske krize, šokovi 2022. godine izazvali su samo manju pometnju u uglju, ali ogroman talas u podršci obnovljivih izvora energije. Strahovi o povratku uglja sada su nestali", rekao je Dejv Džons, čelnik uvida iz podataka "Embera".

Uticaj deficita bio je ublažen i manjom potražnjom za strujom, koja je u poslednjem kvartalu 2022. godine opala za 7,9 odsto. Vetar, solarna energija i niža potražnja tako sui nadoknadili pet šestina nedostatka i sprečili veći povratak uglju.

Ovaj izvor energije čini 16 odsto ukupne proizvodnje struje u EU, što je skok od 1,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

"Privremeni porast korišćenja uglja bio je mala izbočina na putu odustajanja od njega u Evropi, i šira slika pokazuje zašto je netačna tvrdnja da se Evropa vratila uglju", navodi se u izveštaju.

"Ember" predviđa da će se trend korišćenja fosilnih goriva dodatno smanjivati tokom 2023. godine, i da će iznositi oko 20 odsto.

"Kriza sa energentima nesumnjivo je ubrzala evropsku tranziciju po pitanju struje. Evropa hrli ka čistoj ekonomiji zasnovanoj na struji i to će biti jasno prikazano u 2023. godini", rekao je Džons.

"Solarna energija će, uz pravu podršku, obarati nove rekorde, umanjiće potražnju za fosilnim gorivama i dovešće nas godinu bliže stoprocentno obnovljivoj Evropi", rekla je direktorka industrijske grupe "SolarPower Europe", Valburga Hemecberger.

Direktor kompanije "WindEurope", Džajls Dikinson, pozdravio je rezultate izveštaja ali je naveo da je potrebno još mnogo koraka kako bi se obnovljivi ciljevi Evrope realizovali.

"Evropska unija mora da ojača svoju industrijsku politiku kada je u pitanju čista energija, i da svoje tržište dizajnira tako da Evropa ponovo postane atraktivno mesto za investiranje u obnovljive tehnologije", rekao je on.

(EURACTIV.rs)