Dostupni podaci o tržištu rada u januaru ukazuju na to da se i kriza iz Nemačke i zapadne Evrope počela prelivati na Hrvatsku i njeno tržište rada
Prodavci, kuvari, konobari, vozači i čistači već su godinama najtraženija zanimanja u Hrvatskoj, a potražnja za njima neprekidno raste.
Tp pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kao i OVI indeks koji, u saradnji s portalom Moj posao, izrađuje zagrebački Ekonomski institut.
Velike rupe na hrvatskom tržištu rada
Potražnja za zanimanjima slabijeg obrazovnog profila, kažu ekonomisti, posledica je sezonskog karaktera hrvatske ekonomije, u kojoj se glavna privredna aktivnost odvija u letnim mesecima i u kojoj su turizam i ugostiteljstvo, kao i trgovina već odavno postali vodeće privredne grane.
Rezultat je i masovnog iseljavanja hrvatske radne snage otkako se Hrvatska "utopila" u jedinstveno evropsko tržište rada, zbog čega su mnogi odlučili da sreću potraže na bolje plaćenim poslovima u Nemačkoj, Austriji, Irskoj i drugim razvijenijim članicama Evropske unije.
To se posebno odnosi upravo na zanimanja u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim uslužnim delatnostima, kao i u građevinarstvu, što je poslednjih godina stvorilo velike "rupe" na hrvatskom tržištu rada.
One se, doduše, nastoje popuniti uvozom radne snage iz zemalja Zapadnog Balkana i dalekih zemalja, poput Indije, Nepala i Filipina, a u poslednje vreme i Bangladeša i Egipta.
Međutim, uvoz radne snage sve češće se pokazuje samo kao privremeno rešenje, budući da i strani radnici koji dobiju radnu dozvolu i dozvolu boravka u Hrvatskoj često nakon nekoliko meseci odlaze u druge, bogatije i razvijenije članice Unije, u kojima su i veće plate. Tako se poslodavci, posebno oni u turizmu, svake godine nalaze na istim mukama kao i godinu ranije - gde, kako i po kojoj ceni naći potrebne radnike s kojima će "izgurati" nadolazeću turističku sezonu.
Spirala rasta plata koja nema veze s produktivnošću
"U zanimanjima kakva su prodavci, konobari i kuvari vlada velika mobilnost radne snage. To su i inače zanimanja kojih u Hrvatskoj jako nedostaje. Čim jedan poslodavac u tim sektorima poveća plate, radnici odlaze kod njega, što drugog poslodavca stavlja u poziciju da i on mora povećavati plate i tražiti nove radnike. To je, nažalost, spirala rasta plata koja nema veze s produktivnošću, a kroz koju mi prolazimo poslednjih godina", objašnjava za Euractiv nezavisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković.
Dodaje kako je u drugim, "jačim" zanimanjima, za koje je potreban i veći stepen obrazovanja, znatno manja mobilnost radnika. To se posebno odnosi na kancelarijske i druge srodne poslove, u kojima manjak radnika nije ni izbliza tako izražen, pa je i dinamika rasta plata u njima znatno manja.
Prosečna i medijalna plata u 8 godina porasle za 60 posto
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosečna neto plata u Hrvatskoj u novembru prošle godine, što su poslednji dostupni podaci, iznosila je 1208 eura.
U poređenju sa novembrom 2015. godine, kada je prosečna neto plata iznosila 755 eura, prosečna neto primanja zaposlenih porasla su za 453 evra ili za 60 posto.
Znatan rast u poslednjih osam godina imala je i medijalna plata, koja pokazuje srednju vrednost plata u zemlji.
Podaci pokazuju da je medijalna neto plata u novembru prošle godine iznosila 1030 eura, dok je, primera radi, u januaru 2016. godine, što su prvi dostupni podaci, iznosila samo 656 evra. To znači da je medijalna neto plata u nešto manje od osam godina porasla za 374 evra ili za 57 posto.
Niska nezaposlenost
Istovremeno, znatno se smanjila stopa nezaposlenosti koja je u Hrvatskoj u decembru 2023, prema podacima Eurostata, iznosila 6,4 posto, što je na nivou proseka evrozone i tek neznatno više od proseka EU, koji je u decembru iznosio 5,9 posto.
Prema podacima HZZ-a, na berzi rada u Hrvatskoj trenutno je prijavljeno tek nešto više od 119.000 radnika, dok ih je na kraju 2023. godine bilo malo manje od 115.000.
Smanjenje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti posledica je masovnog iseljavanja hrvatskih radnika u razvijenije članice EU, ali i snažnog jačanja privredne aktivnosti, posebno nakon koronakrize, kada je Hrvatska ostvarila neke od najvećih stopa oekonomskog rasta u Europi.
Takođe, na smanjenje broja nezaposlenih uticale su i aktivne mere zapošljavanja, posebno državni podsticaji za pokretanje vlastitih poslova.
Ceo tekst pročitajte na EURACTIV.hr
(M.A./EURACTIV.rs)