Značaj CEFTA-e, koja obuhvata Zapadni Balkan i Moldaviju, u hrvatskoj robnoj razmeni nastavio se smanjivati i u prošloj godini, a usporavanje ekonomskog rasta na zapadu Evrope znatno se odrazilo na hrvatsku robnu razmenu sa svetom

Hrvatska je prošle godine izvezla 1,3 milijarde evra manju vrednost roba na svetsko tržište, dok joj se robni uvoz u odnosu na 2022. godinu smanjio za 2,5 milijarde evra.

Ukupan hrvatski robni izvoz u 2023. godini iznosio 22,8 milijardi evra. To je 5,4 posto manje nego godinu ranije, kada je ukupan iznosio 24,1 milijardu evra.

Smanjio se i uvoz. Prošle godine Hrvatska je uvezla robu u vrednosti od 39,4 milijarde evra, što je šest posto manje nego u 2022. godini, kada je ukupni robni uvoz ove zemlje iznosio gotovo 41,9 milijardi evra.

Smanjenje narudžbina iz Hrvatske

"Izvoz i uvoz u Hrvatskoj idu ruku pod ruku jer većina onoga što izvozimo su proizvodi koji su izrađeni od sirovina koje smo uvezli. Jasno je da se stagnacija u zapadnoj Evropi, a posebno u Nemačkoj, negativno odrazila i na našu industriju i izvoz jer su joj se smanjile porudžbine. To se posebno oseća u granama poput metaloprerađivačke i automobilske industrije, u čijim su nabavnim lancima i hrvatske kompanije, ali pad narudžbina osećaju i, recimo, parketari i građevinci", ocenjuje za Euractiv.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.

Dodaje kako je nemačka industrija prošle godine nastavila da raste tamo gde su hrvatske kompanije slabo zastupljene ili ih ni nema u nabavnim lancima, poput industrije oružja i municije.

Dobra je vest za Hrvatsku je to što se, zbog manjeg uvoza i izvoza, prošle godine smanjio i hrvatski spoljnotrgovinski deficit, i to za oko 1,3 milijarde evra.

Kada se podvuče crta ispod 2023. godine, proizlazi da je Hrvatska prošle godine ostvarila (i dalje ogroman) manjak u robnoj razmeni sa svetom od oko 16,5 milijardi evra, dok je on u 2022. godini iznosio nešto manje od 17,8 milijardi evra, pokazuju podaci DZS-a.

Osim toga, donekle se poboljšala pokrivenost uvoza izvozom.

Dok je u 2022. taj pokazatelj iznosio 57,6 posto, u 2023. je bio nešto veći i iznosio je 58 posto, ističu u DZS-u.

Pad izvoza u EU

Ostali podaci koje je DZS objavio ne odnose se na celu prošlu godinu, nego na razdoblje od početka godine do kraja novembra, odnosno za 11 meseci.

Prema tim podacima, ukupni hrvatski izvoz iznosio je oko 21,1 milijardu evra, što je 4,8 posto manje nego u prvih 11 meseci 2022. godine. Istovremeno, ukupan robni uvoz je iznosio 36,5 milijardi evra, što je pet posto manje.

Gledano po državama i trgovinskim blokovima, Hrvatska najveći deo robne razmeene sa svetom ostvaruje s ostalim članicama Evropske unije, odnosno na jedinstvenom evropskom tržištu.

Prema tim podacima, Hrvatske kompanije su na tržište Unije izvezle robu u vrednosti većoj od 14,3 milijarde evra, što predstavlja više od dve trećine ukupnog izvoza zemlje.

Pritom Hrvatska najviše izvozi u Nemačku i Italiju, kao i u Sloveniju, zatim Mađarsku i Austriju.

Slično stoje stvari i na uvoznoj strani. U prvih 11 meseci prošle godine iz ostalih članica Unije Hrvatska je uvezla robu u vrednosti od gotovo 28 milijardi evra, što predstavlja više od tri četvrtine ukupnog robnog uvoza zemlje.

Najviše je uvezla iz Italije i Njemačke, zatim iz Slovenije, Mađarske i Austrije.

Među članicama EU iz kojih je zemlja prošle godine imala veliki uvoz su i Poljska i Holandija.

Ipak, treba reći da je hravtski ukupni izvoz u ostale članice EU u prvih 11 meseci prošle godine pao za 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

S druge strane, uvoz iz ostalih članica EU u Hrvatsku u istom je razdoblju porastao za 3,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Ceo tekst pročitajte na Euractiv.hr

(M.A./EURACTIV.rs)