Hrvatska je napravila značajne iskorake u fiskalnoj politici posljednjih godina, ali napravile su ih i brojne druge članice Evropske unije

Prema podacima eurostatističara, hrvatske javne finansije u 2022. godini su iz zone minusa prešle u zonu laganog plusa, dok je udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) značajno smanjen, iako je sam iznos duga države porastao.

Snažan privredni rast smanjio udeo javnog duga u BDP-u

Tako je manjak opšte države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još i vanobračunski fondovi kao i lokalna samouprava - u 2021. godini iznosio 2,5 posto BDP-a ili oko 1,46 milijardi evra. Godinu kasnije, odnosno u 2022. godini, Hrvatska je imala, prema podacima Eurostata, proračunski suficit od 0,1 posto BDP-a, odnosno državna blagajna je bila u plusu nekih 76 milijuna evra.

Udeo javnog duga u BDP-u u 2021. godini iznosio je 78,1 posto BDP-a, a u 2022. godini 68,2 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata. Ipak, sam nominalni iznos javnog duga povećao se, i to s 45,6 milijardi evra krajem 2021. na oko 46,3 milijarde evra krajem prošle godine.

Rast nominalnog iznosa javnog duga i pad njegovog udela u BDP-u može se objasniti znatno bržim stopama rasta hrvatske privrede od rasta javnoga duga.

Tako je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), hrvatski BDP u 2021. porastao za 13,1 posto, i to nakon snažnog pada od 8,5 posto u 2020. godini, koja je bila u znaku recesije izazvane pandemijom koronavirusa. U 2022. godini stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj iznosila je 6,2 posto, pokazuju podaci središnje banke.

Jačanje privrednih aktivnosti napunilo i proračun

"Hrvatska je od 2019. do sredine ove godine spadala među članice Evropske unije s najvećim rastom BDP-a. Izuzetak je, naravno, 2020. godina, zbog pandemije Korone. Imali smo i veliki rast zaposlenosti. Sve se to pozitivno odrazilo i na proračun", ocenjuje za Euractiv.hr glavni ekonomista Hrvatske privredne komore Goran Šaravanja.

Dodaje kako razloge dobre proračunske slike valja tražiti i u znatnom povećanju prihoda lokalne samouprave. To je posledica rasta zaposlenosti i rasta plata, zbog čega su se u lokalne proračune uplaćivali i veći iznosi po osnovi poreza na dohodak i prireza.

Naravno, deo zasluga za bolje punjenje proračuna ima i inflacija, koja je "naduvala" i proračunske prihode.

U celoj priči o javnim finansijama vrlo je važan i novac iz fondova EU.

Ceo tekst pročitajte na EURACTIV.hr.

(EURACTIV.rs)