Posao u Nemačkoj za strance, uključujući i stanovnike zemalja Zapadnog Balkana, ubuduće će se dobijati lakše. Tri velike novine u proceduri dobijanja zaposlenja.

Novi zakon pokušaće da ispuni obećanje koalicionog sporazuma da se Nemačka pretvori u zemlju koja je više okrenuta imigrantima. Plan je da se opuste restrikcije i stvore nove prilike za posao u Nemačkoj za strance, po ugledu na kanadski sistem sa bodovima.

"Nedostatak kvalifikovanih radnika procenjen je kao jedan od najvećih usporivača rasta nemačke ekonomije. Stoga, neophodni su nam imigranti. Potrebno nam je skoro 400.000 ljudi u Nemačkoj", rekla je ministarka unutrašnjih poslova, Nensi Feser.

Novi zakon omogućiće kvalifikovanim strancima da potraže posao u Nemačkoj, ukoliko imaju najmanje šest poena na listi kriterijuma. Među njima su jezik i profesionalne kvalifikacije. Kandidati za posao u Nemačkoj koji imaju taj broj bodova dobiće takozvanu "karticu prilike" koja im omogućava da najmanje 12 meseci traže posao u Nemačkoj.

Zakon spušta kriterijume i za vlasnike "plavih" radnih viza, predviđa i dodatna prava vezana za ostanak ili dovođenje članova porodice. Vlada će podići i broj radnih viza na raspolaganju kompanijama koje žele da zaposle radnike sa Zapadnog Balkana.

Izvor: EPA-EFE/FILIP SINGER

"U pitanju su tri velike promene. Prva je proširenje prihvatanja stranih kvalifikacija. Druga je veća važnost radnog iskustva za kandidate za posao u Nemačkoj. A treća je sistem bodova. Ali, postoji bojazan da će novi zakon stvoriti administrativne 'čepove' i produžiti vreme procesuiranja zahteva, što znači da željene brojke neće biti dostignute", objasnio je za EURACTIV Hans Vorlander, politički analitičar sa Tehničkog univerziteta u Drezdenu i predsednik Saveta eksperata o integraciji i migraciji pri federalnoj vladi.

"Efikasnost zakona je pitanje implementacije i truda uloženog u administraciju", rekao je on.

Prethodna vlada Angele Merkel je 2020. predstavila Akt o imigraciji stručnog osoblja, a očekuje se da će novi zakon dodatno otvoriti Nemačku za strane radnike. Ali je bivši kancelar Helmut Kol famozno izjavio da "Nemačka nije zemlja imigracije, i da to neće postati", još 1989. godine.

Izvor: EPA-EFE/HANNIBAL HANSCHKE

U Nemačkoj je trenutno aktivan i otpor prema migraciji zbog velikog broja izbeglica od 2022. godine. Sporan je i deo regulative o tražiocima azila, koji mogu da ostanu ukoliko pronađu posao, čak i ako zahtev za azil bude odbijen. Nakon burnih reakcija, vlada je klauzulu ograničila na kandidate koji već žive u Nemačkoj. U jednoj anketi je 41% Nemaca izjavilo da bi "u načelu podržalo podizanje broja kvalifikovanih stranaca". Opozicija, međutim, smatra da je u pitanju "uvoz" radnika koji zapravo nisu visokokvalifikovani za posao za koji se prijavljuju.

Ključna uloga u prevazilaženju kontradikcije stavova u Nemačkoj biće na državi, dodaje Vorlander.

"Važno je da se povećaju napori da se strancima omogući bolje obrazovanje kada je u pitanju traženo poznavanje jezika. To bi bila mera koja stvara uslove prihvatanja, što je i dužnost političara", zaključio je on.

(EURACTIV.rs)