Hrvatska se po stepenu razvoja demokratije u 2023. godini nalazila na 58. mestu u svetu, između Namibije i Mongolije, a ispred nje su sve članice EU, osim Rumunije i Bugarske, pokazuje novo istraživanje EIU-a
Hrvatska dalje beleži manjkavost demokratije, a veći stepen demokratičnosti od nje imaju čak i Mađarska i Crna Gora, pokazuje novo istraživanje londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), grupe stručnjaka vezanih za poznati nedeljnik The Economist, o stanju demokratije u svetu u prošloj godini.
Prema njihovom novom izveštaju "Doba sukoba", u kojem se daje ocena stanja demokratije u svetu, demokratija u Hrvatskoj u 2023. godini ocenjena je sa 6,50 od mogućih 10 bodova.
Demokratija u Hrvatskoj stagnira
Reč je o istoj oceni koju na indeksu demokratije, koji EIU objavljuje još od 2006, Hrvatska ima već četiri godine, odnosno od 2020. To znači da demokratija u zemlji stagnira, odnosno da se ne razvija.
Uprkos tome, Hrvatska je na globalnoj lestvici demokratije u 2023. godini napredovala za jedno mesto pa se sada nalazi na 58. mestu u svetu. Ispred nje je Namibija, s ocenom 6,52, a iza je Mongolija, s ocenom 6,48.
Ispred Hrvatske 24 članice EU
Na skali članica Evropske unije, Hrvatska se po kvalitetu demokratije nalazi pri samom dnu. Ispred nje su 24 članice Unije.
Samo dve članice Unije - Rumunija i Bugarska, po stepenu demokratije u EU su iza Hrvatske. Rumunija, s ocenom 6,45, i Bugarska, kojoj je EIU dao ocenu 6,41, ne zaostaju puno po kvalitetu demokratije za Hrvatskom.
Dobro stoji kod pluralizma i izbornog procesa
Ako analiziramo svih pet kriterijuma na temelju kojih je Hrvatska dobila ocenu kakvu je kod EIU-a dobila, može se reći da je najbolje prošla pri oceni izbornog procesa i pluralizma.
U toj kategoriji, Hrvatska je dobila 9,17 od mogućih 10 bodova.
Slede građanske slobode, sa ocenom 6,76, i političko učešće, koje je EIU ocenio sa 6,11. Funkcioniranje vlasti ocenjeno je sa 6,07.
Slaba politička kultura
Najmanju ocenu, samo 4,38, Hrvatska ima kod političke kulture.
Politička kultura je i inače problem na koji analitičari često ukazuju u Hrvatskoj, upozoravajući da premalo ljudi izlazi na izbore i da u političkim raspravama i dalje dominiraju teme iz prošlosti.
"Politička kultura kod nas i dalje je na dosta niskim granama. U Hrvatskoj mnogi i dalje na političkog neistomišljenika gledaju kao na neprijatelja, što u razvijenim demokratijama nije slučaj. Osim toga, naši građani se politički i dalje često opredjeljuju na temelju toga ko je za partizane, a ko za ustaše, dok u političkim raspravama u razvijenim zemljama dominiraju teme vezane za životne uslove i standard", ocenjuje za Euractiv poznati hrvatski politikolog i nekadašnji ambasador u Švedskoj Branko Caratan.
"Samo postojanje višestranačja i sprovođenje izbora ne znači da je zemlja konsolidovana demokratija"
Naglašava kako samo postojanje višestranačja i redovno održavanje izbora ne znači i da je zemlja konsolidovana demokratija.
Ona podrazumeva i procedure, od kojih mnoge ni ne moraju biti zapisane u Ustavu, ali se podrazumevaju, kao i uvid javnosti u političke procese. Na tim područjima, čini se, Hrvatska nije dovoljno odmakla.
"Među nepisanim pravilima koja se podrazumevaju je i ono da vlast koja se nalazi pred krajem mandata ne može vršiti značajna imenovanja niti vući velike poteze", naglašava Caratan.
Kao primer kršenja tog pravila spominje i nedavno imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog pravobranioca, iako Hrvatsku uskoro očekuju parlamentarni izbori.
Naglašava kako je Turudić u više navrata davao poruke koje pokazuju da politički nije nezavisan, već da je jasno vezan za određenu stranku, odnosno za HDZ.
Mnogi i dalje u neistomišljenicima vide neprijatelje
On upozorava, da je za bolje funkcioniranje demokratije neophodna i veća obrazovanost i svest samih birača.
"Nama i to nedostaje. Deo našeg političkog tela i dalje je podložan manipulacijama, a u onima koji drugačije misle - vidi neprijatelje", kaže Caratan.
I opozicija ukazuje na loše stanje demokratije u Hrvatskoj
Stanje demokratije u Hrvatskoj, uz izbor Turudića za glavnog državnog pravobranioca i sveprisutnu korupciju, glavni su razlozi zbog kojih su opozicione stranke levice i centra u subotu u Zagrebu organizovale protest.
U tim strankama ističu kako Hrvatska nazaduje u demokratiji te ocenjuju da premijer Andrej Plenković i njegova Vlada "porobljavaju" institucije koje bi trebale biti nezavisne, stavljajući ih pod kontrolu Banskih dvora i vladajućeg HDZ-a.
Slične stavove o stanju demokratije u Hrvatskoj imaju i stranke s desne strane političkog spektra.
"Demokratije s greškom" i u okruženju
Među zemljama u okruženju Hrvatske, najveći skok u kvalitetu demokratije u godinu dana je, prema podacima EIU-a, ostvarila Crna Gora, koja je porasla za devet mesta i sada se nalazi na 52. mestu u svetu. Ocena demokratije u Crnoj Gori za prošlu godinu iznosi 6,67 i bolja je od one u Hrvatskoj.
Od zemalja u okruženju, stanje demokratije bolje od onog u Hrvatskoj analitičari EIU-a vide i u Sloveniji, koja je dobila ocenu 7,75, što ju je svrstalo na 31. mjesto u svetu, koje deli s Portugalom.
Bolju ocjenu, 6,72, ima i Mađarska Viktora Orbana, što je svrstalo na 50. mesto u svetu. I Mađarska je, inače, u 2023. napredovala na svetskoj demokratskoj skali, i to za šest mesta.
Ipak, i Slovenija i Mađarska su, baš kao i Hrvatska, u kategoriji zemalja koje imaju "demokratiju s greškom". Isto važi i za Crnu Goru.
I Srbija među manjkavim demokratijama
U istoj se grupi, prema podacima EIU-a, nalazi i Srbija u kojoj je demokratija u prošloj godini ocenjena sa 6,33, isto kao i u godinu pre. Po stepenu demokratije, Srbija je u 2023. zauzela 64. mjesto na EIU-ovoj svetskoj listi, što nije daleko od pozicije na kojoj se nalazi Hrvatska.
Kako su izbori u Srbiji, oko kojih se spore vlast i opozicija, održani tek krajem prošle godine, nije poznato jesu li ih u EIU-u uzeli u obzir ili će ih, s obzirom na razvoj događaja, uključiti tek u istraživanje za 2024. godinu.
Ceo tekst pročitajte na Euractiv.hr
(M.A./EURACTIV.rs)