Društvo

STUDIRANJE U FRANCUSKOJ NIKAD SKUPLJE: Oko 40 odsto studenata mora da preskoči bar jedan obrok dnevno

Autor Aleksandra Vrbica

Svakodnevni troškovi su najviše poskupeli, pri čemu je renta porasla za 9% i dostigla u proseku 534 evra, prema izveštaju studentskog sindikata FAGE objavljenom u sredu (16. avgusta).

Izvor: EPA-EFE/Teresa Suarez

Troškovi studentskog života dostižu novi maksimum u Francuskoj, sa povećanjem od preko 10% u odnosu na prethodnu godinu za stanarinu, račune za komunalije i hranu, prema novim podacima studentskih sindikata.

Rastući životni troškovi stvaraju "veliku nesigurnost studenata" širom zemlje i odvraćaju buduće brucoše od prijavljivanja na univerzitet, izjavila je u utorak (15. avgusta) generalna sekretarka studentske unije UNEF-a Hanija Hamidi francuskom radiju Sud Radio.

Četiri od deset učenika moraju da preskaču bar jedan obrok dnevno da bi sastavili kraj s krajem, dodala je ona.

Svakodnevni troškovi su najviše poskupeli, pri čemu je renta porasla za 9% i dostigla u proseku 534 evra, prema izveštaju studentskog sindikata FAGE objavljenom u sredu (16. avgusta). Slični trendovi se odnose na telefon i internet (+19%), hranu (+15%) i transport (+7%).

FAGE je otkrio da su dugotrajni pritisci zbog inflacije predviđeni da povećaju svakodnevne troškove u proseku za 8,9% u narednoj godini, što znači da će prvi mesec nove univerzitetske godine koštati svakog novog studenta 3.024 evra. Ova cifra uključuje specifične troškove na početku godine, kao što su zdravstveno osiguranje, upis i pribor.

Cifre ne uključuju stipendiste i pretpostavljaju da studenti tokom studija žive van roditeljskog doma.

Ovo je "istorijski" porast, sa 500 evra više nego 2022. godine, rekao je portparol FAGE-a Feliks Soso za Radio RTL u sredu. Podaci UNEF-a su slični, ističući povećanje od 595 evra.

Takvi brojevi guraju sve više studenata u "prinudno zapošljavanje", koje utiču na kvalitet studiranja, rekao je Soso. "Zbog radne nedelje sa više od 16 radnih časova, duplo je veća verovatnoća da će studenti pasti na ispitu", dodao je on.

Izvor: EPA-EFE/CAROLINE BLUMBERG

Efekti inflacije

Francuska, kao i druge evropske zemlje, suočava se sa velikom inflacijom još od kraja pandemije korona virusa i početka ruskog rata protiv Ukrajine, narušavajući globalne lance snabdevanja i podižući cene energenata.

U junu su u Francuskoj poskupljenja porasla za 4,5% u poređenju sa istim periodom prošle godine, nakon prethodnog maksimuma od 6,3% početkom 2023. godine.

U svojoj predsedničkoj kandidaturi 2017. godine, francuski predsednik Emanuel Makron obavezao se da će izgraditi 60.000 novih studentskih stambenih jedinica do 2022. godine, u nastojanju da smanji cene zakupa.

U 2023. godini, neobjavljena revizija koju je sprovelo Ministarstvo za zelenu tranziciju otkrila je da je manje od 40.000 stambenih jedinica izgrađeno ili renovirano. UNEF tvrdi da je u proteklih šest godina izgrađeno samo 3.000 novih javnih stanova namenjenih studentima.

"Studentski stanovi su u katastrofalnom stanju", žalila se Hamidi, apelujući na novu finansijsku pomoć za javno stanovanje.

Vlada je u martu najavila 500 miliona evra za novu univerzitetsku godinu kako bi povećala iznose stipendija i proširila kriterijume podobnosti, u nastojanju da ublaži najgore uticaje inflacije, izjavila je u sredu za radio France Inter Silvi Retejo, ministarkom za visoko obrazovanje i istraživanje.

U toku je i "strukturna reforma" stipendija, čiji je pristup trenutno isključivo određen materijalnom situacijom roditelja.

(EURACTIV.rs)