Društvo

KOJI JE NAJBOLJI GRAD NA SVETU ZA ŽIVOT? Nije daleko od Srbije, a veliki broj naših građana živi tamo

Beč se ponovo našao na vrhu kao najbolji grad za život na svetu.

Izvor: EPA-EFE/Christian Bruna

To je pokazao izveštaj Economist Intelligence Unit (EIU), a ovaj uspeh pripisan je “dobitnoj kombinaciji” koja je u ovom gradu aktuelna godinama unazad: stabilnost, kvalitetna kultur ai zabava, pouzdana infrastruktura, primerno obrazovanje i zdravstvene usluge.

“Ovu poziciju je Beč redovno zauzimao u proteklih nekoliko godina, a samo je pandemija Covid-19 uspela da grad svrgne sa prvog mesta”, dodaje se u izveštaju.

Kopenhagen je takođe zadržao svoju poziciju drugog najboljeg grada za život na svetu, dok su se australijski gradovi Sidnej i Melburn probili među prvih pet.

“Videli su da su njihovi rezultati u kategoriji zdravstvene zaštite poboljšani od prošle godine, kada su još uvek bili pod uticajem Covid talasa koji je lose uticao na njihove zdravstvene sisteme“, saopštila je istraživačka kompanija.

Šta se ocenjuje?

Godišnji izveštaj ocenio je 172 grada u ovim kategorijama koje definišu uslove za život: stabilnost, zdravstvena zaštita, kultura i životna sredina, obrazovanje i infrastruktura.

Indeks je porastao prošle godine i dostigao 15-godišnji maksimum dok se svet oporavljao od pandemije, saopštio je EIU. Prosečna ocena indeksa je sada 76,2 od 100, u odnosu na 73,2 pre godinu dana.

Prema ovim izveštajima, osim Beča i Kopenhagena koji zauzimaju prva dva mesta, sledeći na listi su Melburn, Sidnej i Vankuver, a nakon njih idu Cirih u Švajcerskoj i Kalgari u Kanadi. Osmo, deveto i deseto mesto zauzimaju Ženeva, Toronto i Osaka (Japan – Okland (Novi Zeland) koji dele deseto mesto.

Izvor: EPA-EFE/Christian Bruna

Azijsko-pacifički gradovi prave neočekivane uspehe

Prema EIU-u, azijsko-pacifički gradovi ostvarili su neke od najvećih uspeha u ovogodišnjem rangiranju.
To se može da se pripiše "pomaku ka normalnosti" nakon pandemije, dodaje se.

Značajno je da se Velington sa Novog Zelanda popeo za 35 mesta na 23. mesto, dok se Okland popeo za 25 i zauzeo 10. mesto - nakon što je prošle godine doživeo pad u rangiranju kada je Covid-19 primorao na povremena zatvaranja.

Hong Kong se takođe pomerio kao najprikladniji za život na svetu za 13 mesta na 61.

“To je zbog ukidanja ograničenja Covid-a, što je značajno poboljšalo kvalitet života i uslove za život u Hong Kongu prošle godine“ navodi se.

Ostatak sveta se postepeno kretao ka ponovnom otvaranju početkom prošle godine - ali Hong Kong je pomno pratio oštru politiku nulte pandemije Covida u kontinentalnoj Kini i tek je krajem 2022. počeo da ublažava neka od ograničenja.

Primećena su značajna poboljšanja u obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti u zemljama u razvoju Azije i Bliskog istoka, primetio je EIU.

“Obrazovanje je postalo snažnije sa decom koja se vraćaju u škole uz značajno smanjen teret bolnica i zdravstvenih sistema“, navodi se u izveštaju.

Smanjenje rezultata stabilnosti

Dok su rezultati u zdravstvu, obrazovanju, infrastrukturi, kulturi i zabavi zabeležili poboljšanja u protekloj godini, stabilnost je zabeležila “pad“, saopštio je EIU.

To je zbog slučajeva građanskih nemira u mnogim gradovima usred krize troškova života i porasta zločina u nekim gradovima.

Oni u zapadnoj Evropi, posebno su pali na rang-listi zbog učestalih slučajeva štrajkova radnika - ne uspevajući da se “izjednače sa dobicima“ gradova u Aziji i na Bliskom istoku, dodaje EIU.

Na primer, nemački Frankfurt i holandski Amsterdam ispali su iz prvih 10.

Ratom razoreni sirijski grad Damask i dalje je najniže rangirani grad u anketi, sa “nema poboljšanja“ u svojim ocenama za život.

Rat u Ukrajini takođe nije iznenađujuće uticao na život mnogih evropskih gradova, uključujući ukrajinsku prestonicu Kijev.

Ratom razoreni grad ponovo se pridružio istraživanju ove godine nakon što je isključen 2022. zbog ruske invazije, saopštio je EIU.

Međutim, njen rezultat je pao za skoro 6 procentnih poena od 2021. godine, zbog “štete koju je rat naneo njegovoj stabilnosti, infrastrukturi i opštoj životnoj sposobnosti“.

(EURACTIV.rs)

Tagovi