Podaci Eurostata pokazuju da je broj podnosilaca zahteva za azil u Hrvatskoj prošle godine znatno porastao, ali i da Hrvatska spada među članice EU koje najviše odbijaju zahteve za azilom.

Velik rast broja novih tražilaca azila u Hrvatskoj

Najveći deo podnosilaca zahteva za azilom u Hrvatskoj u 2022. godini, njih 12.750, bili su novi tražioci azila,odnosno oni koji azil traže prvi put. Među njima je najviše bilo Iračana, njih 2425.

Slede Rusi, kojih je 2060 u prošloj godini zaštitu zatražilo u Hrvatskoj. Rusi su činili preko 16 posto ukupnih novih tražilaca azila, odnosno šestinu novih azilanata.

Ti podaci potvrđuju da je deo Rusa koji su prošle godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, a posebno nakon što je ruski predsednik, Vladimir Puti,n proglasio delimičnu mobilizaciju, za mesto svog novog života odabrao Hrvatsku. Deo njih u Hrvatskoj je ionako prethodnih godina letovao, a nemali broj Rusa u Hrvatskoj poseduje i nekretnine.

Znatan broj tražilaca azila u Hrvatskoj prošle su godine bili i državljani Burundija, kojih je takođe 2060 zatražilo međunarodnu zaštitu. Među podnosiocima zahteva za azil u Hrvatskoj je i veliki broj državljana Turske, 1550, kao i Avganistana, 1330, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska među članicama EU koje najviše odbijaju zahteve za dobijanjem azila

Podaci koje je objavio Eurostat ne otkrivaju koliko je tražilaca azila i dobilo azil u Hrvatskoj. Ipak, pokazuju da je Hrvatska među članicama Unije u kojima se zahtevi za dobijanjem azila najviše odbijaju, i to u preko 80 posto slučajeva.

Sličan procenat odbijenih zahteva azila imaju i Malta i Kipar.

Ceo tekst pročitajte na EURACTIV Hrvatska.

(EURACTIV.rs)