Životna sredina

DEFINISAN STAV EU O ZELENOJ INDUSTRIJI: Podstrek i prioritet domaćoj proizvodnji, uključena i nuklearna energija

Autor Milena Antonijević

Evropski parlament i nacionalne vlade složili su se da podstaknu domaću proizvodnju zelenih tehnologija, kao što su solarni moduli i vetroturbine, proširujući listu na nuklearnu energiju

Izvor: EURACTIV.rs

"Net-Zero Industri Act" ima za cilj da podstakne domaću proizvodnju zelenih tehnologija, u nekim od kojih je, poput solarnih modula, Evropa već izgubila liderstvo u odnosu na Kinu, dok se u drugim, poput turbina na vetar, plaši nove konkurencije - uglavnom sa Dalekog istoka.

„Sazrelo je vreme da Evropa ponovo preuzme vodeću ulogu na globalnoj sceni za čiste tehnologije i da izgradi konkurentan, zelen i industrijski sektor koji stvara nova radna mesta", rekao je flamanski ministar ekonomije Jo Brouns, koji je predvodio pregovore u ime Belgijskog saveta predsedništva, navodi se u saopštenju.

Evropska komisija je želela da ograniči zakon na osam ključnih tehnologija, uključujući obnovljive izvore energije, skladištenje energije, električne mreže i prikupljanje i skladištenje ugljenika (CCS).

Međutim, Evropski parlament i Savet su hteli da vide širi skup tehnologija i proširili su obim na nuklearnu energiju.

To je „mešavina dva mandata Saveta EU i Parlamenta", rekao je za Euractiv Christophe Grudler, francuski poslanik u Evropskom parlamentu i novinar Renev-a u senci.

Pominje se nuklearna energija, ali na državama članicama je da odluče u kojoj meri je to deo energetskog miksa", rekao je Kristijan Eler (EPP), glavni pregovarač Evropskog parlamenta.

Ekolozi su, međutim, kritikovali uključivanje.

„Proširivanje delokruga Zakona o neto nultoj industriji, dok su javne investicije ograničene, rizikuje da se novac poreskih obveznika preusmeri na magične buduće tehno-popravke i dalje od dostupnih i dokazanih ključnih zelenih tehnologija koje su nam potrebne da bismo postigli klimatske ciljeve EU do 2030", saopštila je Kamil Mori, službenik za politiku u VVF-u.

Ehler je istakao novu odredbu o brzom izdavanju dozvola za proizvodne lokacije za čiste tehnologije, koje „dramatično menjaju prirodu izdavanja dozvola u Evropi".

Rok za izdavanje građevinske dozvole ili dozvole za proširenje za projekat preko 1 GV ili koji nije merljiv u GV je 18 meseci. Maksimalno je 12 meseci za manje projekte.

Za realizaciju tako velikih projekata „princip takozvanih net-nula dolina je potvrđen i pre kraja trijaloga", rekao je za Euractiv skupštinski izvor blizak trijalozima.

Vrednosti „ubrzanja" bez neto nule, kako su zaključili pregovarači, uveo je EP.

To su „specifične oblasti za ubrzanje net-nula industrijskih aktivnosti, posebno za ubrzavanje implementacije net-nula tehnologije proizvodnih projekata, uključujući neto-nula strateške projekte ili njihove klastere i/ili za testiranje inovativnih net-nula tehnologija". U nacrt ovog sporazuma, Euractiv je imao uvid.

Ciljevi će biti stvaranje klastera nulte neto industrijske aktivnosti i dalja racionalizacija", navodi se.

Visoke ambicije, implementacija prepuštena državama članicama

„Indikativno merilo", neobavezujući cilj za proizvodnju 40% čistih tehnologija koje se koriste u Evropi do 2030, pregovarači su zadržali nepromenjenim.

Postizanje cilja uglavnom će biti posao država članica, koje po novom zakonu moraju da promene svoje nacionalne programe subvencija i javnih nabavki.

Dok se podrška velikim projektima obnovljive energije, kao što su vetroparkovi ili solarni parkovi, obično dodeljuje na aukcijama na kojima subvenciju dobije najniži ponuđač, svaka treća tih aukcija bi ubuduće trebalo da sadrži i druge kriterijume osim cene.

Ovo čini odredbu obavezujućom, koja je do sada bila opciona, jer su stroga pravila EU za nacionalne subvencije, poznata kao „državna pomoć", već dozvoljavala do 30% necenovnih kriterijuma na aukcijama obnovljive energije.

Takvi kriterijumi mogu biti „održivost životne sredine, doprinos inovacijama ili integraciji energetskih sistema", saopštio je Savet.

Prema mišljenju stručnjaka iz industrije, oni bi mogli biti dizajnirani tako da evropski proizvođači imaju prednost u odnosu na inostrane.

"Uključivanje kriterijuma o „održivosti, posebno izgleda da ima smisla za promociju domaće evropske proizvodnje tehnologija za tranziciju energije", preporučila je nemačka agencija za energetiku u izveštaju o tome kako promovisati zelenu industriju, dodajući da će „lokalni proizvođači i dalje imati prednost u odnosu na međunarodne konkurente."

Uključena su i nova pravila za javne nabavke, kao što su solarni paneli izgrađeni na vrhovima školskih zgrada i programi podrške domaćinstvima koja kupuju solarne panele, baterije ili toplotne pumpe uz državnu podršku.

Što se tiče finansiranja, NZIA nije tekst o finansijskim kapacitetima. Ipak, parlament je želeo da se povežu.

Konačno, dobio je uvodnu izjavu koja je podigla mogućnost alokacije sredstava ETS-a za projekte koji su olakšani bez preciziranja u vezi sa specifičnim iznosima ili kriterijumima za definisanje iznosa.

Druga razmatrana mogućnost je korišćenje sredstava STEP-a.

„Želimo direktnu vezu između NZIA-e i STEP-a", rekao je Ehler na konferenciji za štampu.

„Nismo sasvim u istoj kategoriji, sa istim ambicijama kao američki plan IRA-e", priznao je Ehler i dodao:

„Američki budžet je neuporedivo veći od našeg, ali smo i dalje dobro branili evropsko tržište i evropsku ideju", zaključio je on.

(M.A./EURACTIV.rs)