Životna sredina

TEMPERATURA PORASLA ZA 2 STEPENA, PROBIJEN JOŠ JEDAN REKORD: Šta je simptom stalnog globalnog zagrevanja koji nam preti?

Rekord je oboren samo privremeno, što ne znači da je svet prešao granicu od dva stepena na duže staze, ali je to simptom stalnog globalnog zagrevanja. Približavamo se granici, upozoravaju naučnici

Izvor: EPA-EFE/Giuseppe Lami

Temperatura Zemlje nakratko je skočila iznad granice na koju naučnici decenijama upozoravaju da bi mogla da ima katastrofalan i nepopravljiv uticaj na planetu i njen ekosistem, pokazali su podaci koje je objavila Samanta Burdžes, zamenica direktora Servisa za klimatske promene Kopernik (C3S) Evropske unije.

Prosečna globalna temperatura bila je viša dva stepena od nivoa pre početka industrijalizacije, objavio je CNN.

"Privremena ERA5 globalna temperatura za 17. novembar po merenju Kopernika bila je 1,17 stepeni iznad temperatura od 1991. do 2020. godine – što znači da je najviša otkako se meri temperatura. Naša najbolja procena je da je ovo bio prvi dan kada su globalne temperature bile više od dva stepena iznad temperatura od 1850. do 1900. godine", napisala je Burdžesova na platformi Iks (nekadašnjem Tviteru).

Rekord je oboren samo privremeno, navodi CNN, i to ne znači da je svet prešao granicu od dva stepena na dude staze, ali je to simptom stalnog globalnog zagrevanja. Približavamo se granici, upozoravaju, kada će biti teško ili, u nekim slučajevima i nemoguće, da se preokrenu.

"Jedan dan zagrevanja iznad dva stepena ne znači da je probijen Pariski klimatski sporazum, ali naglašava koliko se približavamo međunarodno prihvaćenoj granici. Možemo da očekujemo da da u narednom periodu bude mnogo više dana sa temperaturama višim za 1,5 ili dva stepena", rekla je Burdžesova za CNN.

Kopernikovi podaci su preliminarni i biće potrebne nedelje da se potvrde.

Najtoplija godina u istoriji

Prema dosadašnjim podacima, upravo bi ova 2023. mogla da obori rekord za najtopliju godinu koju trenutno drži 2016, upozorila je Služba za klimatske promene Kopernikus nedavno.

Svet je u periodu od juna do avgusta bio za oko 1,5 °C topliji nego u predindustrijsko doba, prosečna septembarska temperatura na globalnom nivou iznosila je 16,38 °C što je za čak 0,5 °C više nego tokom prethodnog najtoplijeg septembra (2020).

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, oktobar 2023. godine u našoj zemlji je bio drugi najtopliji od kad se vrše merenja. Jedino je oktobar 1966. godine bio topliji.

Usled klimatskih promena i El Ninja, ove godine zabeležen je niz rekordnih meseci širom sveta

U južnoj polovini Evrope, pored naše, ima još zemalja u kojima je oktobar 2023. godine bio rekordno topao ili jedan od najtoplijih od kad se vrše merenja.

Tako je npr. u Austriji prvi put zabeleženo da su dva uzastupna meseca - septembar i oktobar 2023. bila rekordno topla. U prvoj dekadi oktobra u Španiji, Francuskoj, Sloveniji, Austriji i Poljskoj izmerene su rekordno visoke temperature za oktobar, koje su bile u domenu letnjih vrednosti - u Španiji čak 38°C, u Francuskoj 36°C. Septembar 2023. bio rekordno topao u Evropi.

Kako su septembar i oktobar 2023. godine bili znatno topliji od normale u Srbiji, jesen 2023. je na putu da bude jedna od najtoplijih od kad se vrše merenja, a najtoplija jesen je bila nedavno, 2019. godine, dok su jeseni 2012, 2018. i 2022. godine takođe bile među 10 najtoplijih.

(EURACTIV.rs)