Životna sredina

KAKO SE U SRBIJI OLOVKE PRAVE OD NOVINA? Ovaj jedinstveni proizvod u Evropi je srpska karta kroz zelenu tranziciju

Autor Milena Antonijević

EURACTIV je u intervjuu sa Draganom Markovićem iz New Pena saznao kako novina može da postane olovka, i to na ekološki način.

Izvor: ustupljene fotografije New Pen

Jedno od 16 inovativnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije, koja su dobila sredstva Evropske unije u okviru inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji", jeste i ideja firme New Pen da, umesto od drveta, grafitne olovke i bojice prave od starih novina.

Izvor: ustupljene fotografije New Pen

EURACTIV je u intervjuu sa Draganom Markovićem iz New Pena saznao kako novina može da postane olovka, pritom, na ekološki način. Kroz razgovor smo se uverili i da ekološki ne mora da znači skupo, u ovom slučaju - naprotiv.

Na pitanje EURACTIV-a kako je New Pen došao na ideju da pravi bojice i olovke od starih novina, Dragan Marković pita nas - Da li znate ko u Srbiji proizvodi drvene bojice i olovke? Odgovor je - niko.

"Kada smo razmišljali čime bi mogli da se bavimo, zaključili smo da hoćemo nešto čega u Srbiji nema na tržištu. Kad smo došli do saznanja da niko u Srbiji ne proizvodi olovke i bojice, krenuli smo da istražujemo kako se one prave. Videli smo da Kinezi i Indijci proizvode olovke od starih novina i recikliranog papira i odlučili da se u tome oprobamo i mi", priča Marković o počecima rada i dodaje:

"Tri razloga su bila i više nego dovoljna da započnemo ovo putovanje. Prvi je da se time niko ne bavi u Srbiji. Drugi, da se tako nešto ne pravi nigde u Evropi, a treći, koji nas je kompletno ispunio je da su ove olovke stopostotno ekološke i da samim tim doprinosimo unapređenju životne sredine".

Izvor: ustupljene fotografije New Pen

Marković naglašava da je New Pen uveo dva termina za novine od kojih se olovke i bojice prave. To su pročitane i nepročitane novine. Tako zapravo i počinje proces proizvodnje, koji nije nimalo jednostavan. To ponajviše važi za prvu godinu rada ove firme.

Prema Markovićevim rečima, bilo je mnogo izazova, od kojih je jedan od najvećih bila pandemija Covid 19. To ove entuzijaste nije sprečilo da istraju u posvećenosti očuvanju životne sredine.

On je za EURACTIV pojasnio kako to oni prave olovke i bojice o nepročitanih i pročitanih novina.

Izvor: ustupljene fotografije New Pen

"Kada kažem pročitane, mislim na onaj manji deo novina koje sakupljamo, dobijamo iz kafića ili od ljudi kad ih pročitaju. Veći deo se pravi od remitende, nepročitanih novina koje se ne prodaju, a koje mi otkupljujemo od trafika, iz prodavnica. Kad dođu u našu proizvodnju, prvi korak je da te novine složimo kako bi se mogle iseći na šlajfne. Šlajfne moraju biti iste dužine kako bi i sve olovke bile iste debljine, što je u našem slučaju 7mm. Ono što sledi je najsporiji deo procesa jer ručno ugrađujemo grafit u svaku olovku. Slede, zatim, rolanje novine i grafita na automatskim i poluautomatskim mašinama, od kojih smo neke sami pravili, neke modifikovali. Naredna stavka u procesu je sušenje. Kupili smo peći koje suše olovke, ali smo zaključili da značajno troše električnu energiju, pa smo počeli da olovke sušimo prirodno, na vazduhu. Dužina sušenja zavisi od godišnjeg doba, a traje maksimalno dva dana. Nakon sušenja, na red dolazi sečenje, a zatim i njihovo rezanje. Mi smo sami napravili naš rezač. Videli smo na YouTubu kako se oni prave, i u saradnji sa jednom majstorskom radionicom, uspeli smo da napravimo ozbiljnu mašinu. Kada se svi procesi završe, na redu je kontrola kvaliteta svake olovke i bojice i njihovo pakovanje u kutije", detaljan je Marković.

Ovim procesom ručnog lepljenja može da se napravi od 2.500 do 3.500 komada dnevno. Sav materijal, osim grafita, nabavlja se u Srbiji, i skroz je ekološki i bezbedan za korisnike. Međutim, kako su ovi proizvodi prepoznati kao jedan od primera dobre prakse na putu zelene tranzicije, ova firma je dobila sredstva u okviru projekta "EU za zelenu agendu u Srbiji". Njima će izraditi dve nove automatske mašine koje će ubrzati proces proizvodnje i utrostručiti njihovu količinu.

"Jedna takva mašina će moći da nam pravi 3.000 do 4.000 komada. Tri mašine će gotovo utrostručiti našu proizvodnju".

Izvor: ustupljene fotografije New Pen

Firma je osnovana 2018. godine. Naredne godine nabavili su grafit i nešto što bi se, kako kaže Marković, moglo nazvati mašinama. Tražili su dobavljača za ekološki lepak, što je dosta trajalo. Takođe su čekali nekolicinu dozvola.

"Kada smo to završili, atestirali smo naše proizvode jer smo hteli da budu sto posto bezbedni, s obzirom da najveći broj korisnika čine deca, i nije nam padalo napamet da se igramo sa time. Olovke su atestirane u laboratoriji po evropskim standardima, a zatim smo ih testirali kod krajnjih korisnika, dece, da bismo mogli da izađemo na tržište. Kada je sve bilo gotovo, ja sam otišao na sajam u Frankfurt, gde je naše proizvode prepoznao agent koji se bavi pronalaženjem kupaca u Evropi. On se oduševio našim proizvodima pa smo za par meseci, u martu 2020. godine, potpisali ugovor sa njim. Za par dana, međutim, nastupio je lock down", priča Marković za EURACTIV.

Uprkos poteškoćama, entuzijazam proizvođača uspeo je da u naredne dve godine pandemije održi firmu. Krajem leta 2021. godine uz pomoć agenta poslali su prve ponude kupcima iz inostranstva i od početka 2022. New Pen izvozi gotovo 95 odsto svojih proizvoda u Evropu.

U Srbiji se mogu naći u nekim knjižarama i većim marketima, a osim što su ekološke, ove olovke i bojice su i prilično jeftine.

Izvor: ustupljene fotografije New Pen

"Ideja je bila da i u našoj zemlji koja nije bogata, a gde svakako ima ekološki osvešćenih ljudi, ponudimo proizvod koji nije skup, i tako dokažemo da ekološki ne mora da znači skupo", zaključuje Marković.

Konkurs za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede, objavljen je u februaru ove godine, i biće otvoren do kraja 2026. godine, sa ciljem da podrži inovativna rešenja u svih pet oblasti Zelene agende za Zapadni Balkan.

Projekat "EU za Zelenu agendu u Srbiji" uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

(EURACTIV.rs)