Hrvatskoj treba ubrzano prilagođavanje jer bi se stanovništvo moglo početi masovno iseljavati i zbog klimatskih promena. Mestima uz Jadran preti podizanje nivoa mora.
Hrvatska nije imuna na globalni problem klimatskih promena, o čemu svedoči i poslednje izuzetno kišno razdoblje koje za posledicu ima rekordne vodostaje reka i velike poplave u mnogim delovima zemlje.
Već nekoliko godina smo svedoci niza vremenskih nepogoda, ne samo ekstremnih padavina poput grada veličine teniske loptice, nego i suša, vrućinskih talasa, šumskih požara i sličnih nezapamćenih posledica u najvećoj mjeri uzrokovanih klimatskim promenama.
Čini se kako je to tek početak, jer prema mišljenju uglednih hrvatskih stručnjaka koji se bave tom problematikom, moguće je očekivati još žešće posledice klimatskih promena.
"Globalno nas očekuju još intenzivnije klimatske promene na šta ni Hrvatska neće ostati imuna. Trend zagrevanja u Hrvatskoj raste, te je za očekivati porast učestalosti toplotnih talasa, suša, požara, smanjenje rezervi vode, kao i poplave i porast nivoa mora", kazala je u razgovoru za Euractiv profesorka na zagrebačkom Fakultetu mašinstva i brodogradnje (FSB) i potpredsednica Hrvatskog udruženja za vodonik , Ankica Kovač.
"Zato bi bilo mudro iskoristiti klimatske promene na način da se Hrvatska jače okrene razvoju i primeni novih tehnologija za korišćenje i čuvanje obnovljivih izvora energije. To bi dovelo pre svega do energetske nezavisnosti, zatim do razvoja ekonomije, pojačane konkurentnosti na tržištu, te otvaranja novih radnih mesta, a ujedno i do smanjenja ugljeničnog otiska", dodala je.
Ujedno naglašava da su klimatske promene nezaustavljive za nekoliko generacija. "Šta god mi preduzeli, temperatura će rasti još barem 100 godina jer je poremećena ravnoteža grejanja i hlađenja Zemlje. Dakle, najviše što mi u ovom trenutku možemo učiniti je da taj porast manje ili više usporimo, zavisno o tome koliko ćemo brzo smanjiti ili potpuno eliminisati emisije efekata staklene bašte", smatra Kovač.
(EURACTIV.rs)