Često opisivan kao "pluća planete", Amazon ima ključnu ulogu u uklanjanju zagrevajućeg ugljen-dioksida iz atmosfere. Međutim, brzo krčenje šuma ga je učinilo ranjivijim na ekstremne vremenske uslove
![Amazon suša.jpg Amazon suša.jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/6494/jpeg/Amazon-susa.jpg?ts=2024-01-03T16:33:02)
Jedan od ključnih čuvara naše planete od globalnog zagrevanja sada sam pati od posledica klimatskih promena. To je bio glavni uzročnik najgorih suša u Amazonu u najmanje poslednjih pola veka, prema novom istraživanju.
Često opisivan kao "pluća planete", Amazon ima ključnu ulogu u uklanjanju zagrevajućeg ugljen-dioksida iz atmosfere. Međutim, brzo krčenje šuma ga je učinilo ranjivijim na ekstremne vremenske uslove.
Iako su suše u Amazonu uobičajene, događaj prošle godine bio je "izuzetan", tvrde istraživači. U oktobru je Rio Negro - jedna od najvećih reka na svetu - dostigao najniži zabeleženi nivo blizu Manausa u Brazilu, prema podacima koji sežu unazad preko 100 godina, piše BBC.
Pored toga što štiti od klimatskih promena, Amazon je bogat izvor biodiverziteta, sadrži oko 10 posto svetskih vrsta, a mnoge od njih još nisu otkrivene. Suša je poremetila ekosisteme i direktno uticala na milione ljudi koji zavise od reka za transport, hranu i prihod, s najugroženijima koji su najteže pogođeni.
Jedan od okidača za ove suve uslove je El Ninjo - prirodni vremenski sistem gde se temperature površine mora povećavaju u istočnom delu Tihog okeana. To utiče na globalne obrasce padavina, posebno u Južnoj Americi.
Međutim, ljudski uzrokovane klimatske promene bile su glavni pokretač ekstremne suše, prema grupi "World Weather Attribution", smanjujući količinu vode u zemlji na dva osnovna načina.
![suša.jpg suša.jpg](https://staticeuractiv.mondo.rs/Picture/6495/jpeg/susa.jpg?ts=2024-01-03T16:46:56)
Prvo, Amazon obično prima manje padavina nego ranije tokom sušnog perioda od juna do novembra, kako se klima zagreva.
Drugo, više temperature znače veću evaporaciju iz biljaka i tla, pa gube više vode. Istraživači su koristili podatke o vremenu i računarske simulacije kako bi uporedili uslove suše u dva scenarija: jedan s ljudski izazvanim zagrevanjem, i jedan bez njega.
U svetu gde ljudi nisu zagrevali planetu za oko 1,2°C, ovakva intenzivna 'poljoprivredna suša', gde nedostatak padavina i visoka evaporacija isušuju tlo, mogla bi se desiti samo jednom u oko 1.500 godina, sugeriše studija.
Klimatske promene su učinile sušu ove ozbiljnosti otprilike 30 puta verovatnijom, prema istraživačima, i sada se očekuje da će se događati svakih 50 godina pod trenutnim uslovima.
"Ovo je zaista nešto izuzetno", kaže dr Ben Klark, istraživač u grupi "World Weather Attribution".
Suša je pogodila gotovo celu Amazonsku kotlinu, a prema oceni doktora Klarka, ovaj obim i intenzitet razlikuje ga od prethodnih suša. Ukoliko se zagrevanje nastavi, takve ekstremne suše mogu postati još češće.
"Ako nastavimo s sagorevanjem nafte, gasa i uglja, vrlo brzo ćemo dostići zagrevanje od 2°C i slične suše u Amazonu videćemo otprilike svakih 13 godina", kaže dr Frederika Oto, docentkinja na katedri za klimatske nauke na Imperial College London.
Češće i intenzivnije suše testiraju otpornost Amazona. To je već bilo narušeno deforestacijom oko petine prašume izgubljeno je tokom poslednjih 50 godina. Drveće pomaže području da zadrži i otpusti vlagu, hraneći svoje oblake, a takođe pomaže i u hlađenju temperatura.
Iako efekat deforestacije nije direktno testiran u ovom najnovijem istraživanju, prethodna istraživanja su pokazala da ona povećava ranjivost prašume na sušu.
Pluća planete
Najveća prašuma na svetu smatra se ključnom u borbi protiv globalnog zagrevanja.
"Amazon može da napravi ili prekine našu borbu protiv klimatskih promena", kaže Redžina Rodrigez, profesorka okeanografije i klime na Federalnom univerzitetu Santa Katarina u Brazilu.
U zdravom stanju, Amazon apsorbuje više ugljen-dioksida (CO2) nego što otpušta. Ovo ograničava porast CO2 u atmosferi usled ljudskih aktivnosti, držeći poklopac na temperaturama. Ali postoji dokaz da se ovo može promeniti kako drveće odumire zbog suše, požara i namernog krčenja radi poljoprivrede.
Postoji zabrinutost da, ako se klimatske promene i deforestacija nastave ovim tempom, Amazon bi uskoro mogao dostići "tačku preokreta". Ako se pređe, to bi moglo dovesti do brzog i neopozivog propadanja cele prašume - potencijalno dovodeći do toga da region postane značajan izvor emisija CO2. Tačno gde bi takav prag mogao biti, nije poznato.
"Ne mislim da to [ta tačka preokreta] trenutno vidimo, barem ne u svim delovima Amazona osim u najsušnijem delu prašume", kaže Jadvinder Mali, profesor nauka o ekosistemima na Univerzitetu u Oksfordu, koji nije bio uključen u najnovije istraživanje.
Uprkos suši ima mesta za optimizam
Uprkos najnovijoj rekordnoj suši, postignut je neki ohrabrujući napredak. Stopa deforestacije opala je 2023. u poređenju sa prethodnom godinom, prema podacima brazilskog svemirskog tela, a predsednik Luiz Inácio Lula da Silva obećao je da će je potpuno zaustaviti do 2030.
Ovo - zajedno sa hitnim akcijama za smanjenje emisija gasova staklene bašte koji podržavaju globalno zagrevanje - još uvek može pomoći u zaštiti onoga što je preostalo od Amazonske prašume, tvrde istraživači.
"Gubitak Amazonske prašume daleko je od neizbežnog u kratkoročnom periodu", dokle god se požari i deforestacija mogu kontrolisati. Ali moramo se uhvatiti u koštac s stabilizacijom globalne klime, jer rizik raste sa svakim stepenom za koji se planeta zagreva", rekao je Mali za BBC News.
(J.N./EURACTIV.rs)