Politika

DA LI BUGARSKA I RUMUNIJA IMAJU BUDUĆNOST U ŠENGENU? Austrija postavlja nove uslove, zahtev poslat i Evropskoj komisiji

Zvaničan stav Beča je da mnogi neregistrovani migranti i azilanti ulaze u Austriju preko tih zemalja. Međutim, ministar spoljnih poslova Austrije sada je priznao da je broj migranata koji traže azil u Austriji opao

Launch of the European Border and Coast Guard at the Bulgarian-Turkish border, in Kapitan Andreevo, October 6, 2016.
Izvor: BORYANA KATSAROVA/EUROPEAN COMMISSION

Ministar unutrašnjih poslova Austrije Gerhard Karner izjavio je da je Austrija, koja je predvodila napore u Evropskoj uniji protiv pridruživanja Rumunije i Bugarske Šengenskom sporazumu, spremna da ublaži svoj stav pristankom da se te dve zemlje pridruže Šengenu samo kada je reč o putovanjima avionom, zbog jačanja bezbednosti spoljnih granica EU.

"Mogu da zamislim promene što se tiče aerodroma za Rumuniju i Bugarsku", rekao je austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner radiju ORF, prenosi Rojters.

On je dodao da je poslao dokument o stavu Evropskoj komisiji i da je lopta sada u njenom polju, da postoje jasni zahtevi u zamenu za to, a to su masovno jačanje zaštite spoljne granice (EU), zadržavanje kopnenih graničnih provera i prebacivanje tražilaca azila u Bugarsku i Rumuniju.

Konkretno, Karner je rekao da želi utrostručenje broja granične policije i nadogradnju tehničke opreme koja je raspoređena, posebno na granici Bugarske sa Turskom i granici Rumunije sa Srbijom.

Na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica EU održanom pre godinu dana, Austrija se usprotivila pridruživanu Rumunije i Bugarske Šengenskoj zoni, navodeći da te dve zemlje prethodno moraju da učine više na sprečavanju ilegalnih migracionih tokova.

Za austrijsku vladajuću konzervativnu Narodnu partiju (OVP) borba protiv ilegalne imigracije postala je ključno pitanje predizborne kampanje, a uoči parlamentarnih izbora zakazanih za sledeću godinu krajnje desničarska Partija slobode ima jasnu prednost u istraživanjima javnog mnjenja, navodi Rojters.

U decembru su Austrija i Holandija blokirale ulazak Bugarske u zonu bezviznog režima, dok je Rumuniju zaustavila Austrija. Ova odluka je čak izazvala razgovore u diplomatskim krugovima o mogućem "razdvajanju" slučajeva Rumunije i Bugarske, što Holandija podržava.

Zvaničan stav Beča je da mnogi neregistrovani migranti i azilanti ulaze u Austriju preko tih zemalja. Međutim, Karner je priznao da je broj migranata koji traže azil u Austriji opao. 

U Bukureštu u aprilu, Karner i bivši rumunski ministar unutrašnjih poslova Lusijan Bode potpisali su akcioni plan za borbu protiv neregularnih migracija, koji uključuje uspostavljanje zajedničkih mađarsko-austrijskih patrola na graničnom prelazu Nadlac II, konsolidovanu saradnju na kontaktnoj tački Oradea blizu mađarske granice i upravljanje iregularnim migracijama na istočno-mediteranskoj ruti.

Prema Karneru, prekogranična saradnja pokazuje "velike rezultate" u delovanju rumunskih, mađarskih i austrijskih vlasti.

"Izvršeno je 36 pretresa u Rumuniji, Mađarskoj i Austriji. Uhapšeno je šest osoba, jedna osoba u Rumuniji i jedna u Austriji, što pokazuje da pakt između nas funkcioniše", dodao je Karner, napominjući da ovaj model saradnje treba promovisati na evropskom nivou.

Sredinom juna, socijaldemokratski premijer Marsel Čolaku je u intervjuu za EURACTIV rekao da će njegova vlada pokrenuti prošireni plan da natera Austriju da ukloni svoj veto u narednim mesecima.

(J.N./EURACTIV.rs)