Politika

POOŠTRENO OBEZBEĐENJE POVODOM DANA POBEDE: Moskva u pripremama za vojnu paradu usred rata

Autor Tamara Milošević Grbić

Rusija sutra održava svoju godišnju paradu povodom Dana pobede na Crvenom trgu usred posebno pooštrenog obezbeđenja nakon serije napada bespilotnim letelicama, uključujući i Kremlj, za koje Moskva okrivljuje Ukrajinu.

Izvor: EPA-EFE/ANATOLY MALTSEV

Dan pobede je ključna godišnjica za predsednika Vladimira Putina, koji često evocira duh i žrtvu da se pobedi nacističku Nemačku 1945. godine kako bi raspalio osećaj patriotizma Rusa, posebno od pokretanja, kako on naziva, „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini 24. februara prošle godine.

Ali nekoliko ruskih regiona je već svelo na minimum proslave, navodeći zabrinutost da bi oni mogli biti na meti proukrajinskih sabotera. U Moskvi se činilo da je manje vojnog osoblja i manje vojne opreme uključeno u probe za paradu, iako su stanovnici želeli da se ona održi kao i do sada.

„Trebalo bi da održimo paradu kako bismo podstakli patriotizam među ljudima jer on varira zbog specijalne vojne operacije“, rekao je Andrej Kučerjavih, stanovnik Belgoroda blizu ukrajinske granice, koji je sa sinom posetio Moskvu.

„Ljudi moraju da znaju kroz šta su prošli naši pradedovi, naši dedovi i bake... jer mnogi počinju da zaboravljaju šta je 9. maj i šta on predstavlja", dodao je on.

Sovjetski Savez je izgubio 27 miliona ljudi u Drugom svetskom ratu, više nego bilo koja druga zemlja.

Napadi dronovima

Bezbednosna zabrinutost Rusa porasla je tokom protekle nedelje nakon napada dronovima na depoe goriva i teretne vozove, dok su mediji takođe izvestili o višestrukim eksplozijama tokom noći širom Krima koji je okupirao Rusiju.

Putinova kancelarija je povezala ono što je nazvala „terorističkim“ napadom dronom na Kremlj u ranim satima 3. maja sa paradom povodom Dana pobede, koja se održava ispod zidina drevne citadele. Napad je označio kao pokušaj ubistva Putina, što su Ukrajina i njeni zapadni saveznici odbacili.

Moskva je takođe okrivila Kijev i Zapad za bombaški napad automobila u subotu u kojem je ranjen istaknuti ruski nacionalistički pisac Zahar Prilepin u selu oko 400 kilometara istočno od Moskve. Njegov vozač je poginuo u eksploziji.

Godišnjica dolazi u trenutku kada ruski gubici nastavljaju da rastu u ratu u Ukrajini, koji je sada u svom 15.-om mesecu, uoči planirane kontraofanzive Ukrajine da povrati okupiranu zemlju.

Kijev je saopštio da očekuje pojačane napore ruskih snaga da zauzmu razoreni grad Bahmut na istoku Ukrajine uoči proslave Dana pobede u Moskvi.

Putin smatra rat u Ukrajini kao egzistencijalnu bitku za opstanak naroda, baš kao i Drugi svetski rat, rekavši da se ruske snage bore protiv ukrajinskih „nacista” za platu neprijateljskog Zapada koji želi da nanese „strateški poraz” Rusiji.

Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacuju ovo kao apsurdno i kažu da Moskva vodi rat u imperijalnom stilu da bi zauzela teritoriju.

U sovjetsko vreme, komemoracije Dana pobede bile su skromnije, sa naglaskom na odavanje počasti veteranima i njihovim ogromnim žrtvama, koje su urezane u narodno sećanje starijih Rusa.

Od 2008. godine, pod Putinom, godišnjica je takođe sve više postala povod da se izobliči imidž postkomunističke Rusije vraćene u veličinu prethodnih godina.

„To je naša istorija. Sve naše nove generacije treba da ga pamte, znaju i ne zaboravljaju“, rekao je jedan stanovnik Moskve Andrej.

 (EURACTIV.rs)