Analitičari Centra za proučavanje demokratije iz Sofije kažu da Brisel mora da osmisli politiku koja će suzbiti uticaj Moskve i Pekinga u zemljama Zapadnog Balkana i istovremeno bolje pripremiti države regiona za izazove članstva u EU.

Zapadni Balkan u fokusu

U poslednje vreme u fokusu analitičkog centra su zemlje Zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Severna Makedonija i Albanija.

"Izmenjena politika proširenja EU trebala bi ponuditi jasan putokaz za svaku zemlju kandidata, detaljno objašnjavajući konkretne ciljeve, nadzorne mehanizme i kazne za nesprovođenje ili izmenu reformi, kao i rokove za ispunjenje ključnih ciljeva", poručuju analitičari CSD-a u nedavno objavljenoj studiji "Budućnost Zapadnog Balkana u senci rata u Ukrajini".
Oni dodaju kako angažman EU u regionu moraju podstaći i drugi ključni strateški partneri, posebno SAD.

"EU mora protežirati vlade Zapadnog Balkana u dizajniranju reformi u području oporezivanja, socijalne sigurnosti i politike rada, a s ciljem jačanja poslovne klime", napominje se u studiji.

Raširena korupcija i sporo pravosuđe

Ocena stanja u regionu od strane bugarskih analitičara prilično je pesimistična.
Kao jedan od glavnih problema na Zapadnom Balkanu u sofijskom analitičkom centru navode raširenu korupciju, pri čemu ističu da je 20 do 46 posto stanovnika regiona, zavisno od države, u istraživanjima priznalo da je davalo mito.

Takođe, problem je i sporo sudstvo, za koje većina stanovnika veruje da je pod direktnim uticajem politike, zbog čega je i poverenje u pravosuđe vrlo slabo.

Dominacija monopola i lokalnih tajkuna

Pored toga, kako se ocenjuje u studiji, u regionu cveta "siva ekonomija", iako i njene srazmere variraju od države do države. Pritom u CSD-u ističu, pozivajući se na rezultate istraživanja, da je "siva ekonomija" najmanje raširena u Crnoj Gori, a najviše na Kosovu.

Analitičari CSD-a upozoravaju i na dominaciju monopola u ekonomskom životu svih zemalja Zapadnog Balkana. Monopoli su najrašireniji u sektorima poput energetike, telekomunikacija, farmaceutske industrije i građevine, a rame uz rame s njima idu i lokalni oligarsi, često povezani s politikom. Posledica toga je nedovoljno funkcionalna tržišna ekonomija, upozorava studija.

Rezultat takvog stanja je da zemlje Zapadnog Balkana zaostaju za članicama EU. Takođe, nedostatku jasnih signala napretka prema članstvu u Uniji, među građanima zemalja Zapadnog Balkana sve je manja podrška javnosti njihovom ulasku u EU.

Ceo tekst pročitajte na EURACTIV Hrvatska.

(EURACTIV.rs)