Dok su HDZ i njegovi koalicioni partneri zadovoljni izborom Ivana Turudića za glavnog državnog pravobranioca, u opoziciji kažu da je HDZ time "prešao Rubikon"

Turudić bi kormilo Državnog pravobranilaštva (DORH) od Zlate Hrvoj Šipek trebao preuzeti u maju. Dužnost glavnog državnog pravobranioca obavljaćeće naredne četiri godine.

Za izbor Turudića 78 saborskih ruku

Turudićev izbor podržalo je 78 saborskih zastupnika, dok ih je 60 bilo protiv, a dvojica su bila uzdržana. Pojednostavljeno rečeno, za Turudića su glasali članovi vladajuće koalicije predvođene HDZ-om, uključujući i većinu predstavnika manjina, dok su zastupnici opozicije bili protiv.

Time se obistinila najava premijera Andreja Plenkovića da će imati dovoljan broj glasova za izbor Turudića na mesto glavnog državnog pravobranioca. Šef Vlade je to poručio nakon što se u utorak, pre glasanja sastao s predstavnicima vladajuće većine koji su mu potvrdili da će podržati Turudićev izbor.

Pre glasanja o Turudiću, u saboru je izbio pravi verbalni rat između zastupnika vladajućih i opozicije. Dok su zastupnici HDZ-a i ostalih članova vladajuće koalicije tvrdili da je Turudić pravi izbor za glavnog državnog pravobranioca jer je uspešno vodio neke od najpoznatijih sudskih slučajeva u Hrvatskoj, zastupnici opozicije su upozoravali na Turudićeva poznanstva s osumnjičenicima i optuženicima za kaznena dela i njegovu bliskost s HDZ-om pa su ocenili da HDZ želi da ga postavi na čelo DORH-a kako bi se Plenković, ako na sledećim parlamentarnim izborima izgubi vlast, osigurao od kaznenog progona.

"Minut ćutanja za hrvatsko pravosuđe"

Nakon što je saborska većina poverila Turudiću mandat na čelu DORH-a, šef SDP-a Peđa Grbin pozvao je opozicione zastupnike da minutom ćutanja odaju počast hrvatskom pravosuđu. Opozicija je to, uz negodovanje vladajućih, i učinila, nakon čega je izašla iz sale.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare levo-liberalnih stranaka, opozicioni lideri su ustvrdili da je izborom Turudića "HDZ prešao Rubikon" i pokazao političko nasilje.

U Vladi se hvale "dosad najtransparentnijim izborom" glavnog državnog pravobranioca 

Izbor novog glavnog državnog pravobranioca već danima je vodeća tema u hrvatskoj javnosti i politici. Uz to je i tema koja je dodatno podelila ionako podeljenu hrvatsku političku scenu.

Vlada je 25. januara Saboru predložila Turudića za tu poziciju, tvrdeći da se radi o dosad najtransparentnijem izboru glavnog državnog pravobranioca, budući da je Turudić za tu poziciju izabran na konkursu, a ne, kao što se ranije radilo, samo na temelju predloga izvršne vlasti zakonodavnoj.

S druge strane, opozicija je ukazivala da je sam Turudić javno govorio kako je blizak HDZ-u te da nije ni skrivao svoju povezanost sa bivšim šefom Dinama Zdravkom Mamićem, koji je 2018. nepravosnažno osuđen za izvlačenje novca iz Dinama i nanošenje štete državnoj kasi, ali i s Josipom Pleslić (ranije Rimac), bivšom gradonačelnicom Knina i državnom službenicom u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koja je 2020. godine optužena za korupciju.

Milanović protiv Turudića i Plenkovića

Protiv izbora Turudića za glavnog državnog pravobranioca u više navrata se izjasnio i hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji je još u januaru ocenio da se radi o "najopasnijem Plenkovićevom nasrtaju na nezavisne institucije".

Nakon što je prošle subote održao konferenciju za novinare na temu imenovanja Turudića za glavnog državnog pravobranioca, na kojoj je govorio o sastancima Turudića i Mamića pod okriljem noći, Jutarnji list je u nedelju objavio prepisku putem Vibera između Turudića i Rimac, koja ukazuje na dublju povezanost Turudića s glavnom osumnjičenom u aferi Vetroelektrane.

Milanović se oglasio i 7. februara, nakon što je saborska većina dala Turudiću mandat na čelu DORH-a.

"Ko god je glasao za njega, za mene ne voli ovu državu i neprijatelj je Hrvatske", ocenio je Milanović, a preneo HRT.

"Možemo" organizovao protest na Markovom trgu

Iako je praktično cela opozicija bila protiv imenovanja Turudića, najdalje je u svom protivljenju, čini se, otišla stranka "Možemo".

Liderka te stranke Sandra Benčić najavila je, naime, pre nekoliko dana da će Plenkovićevu Vladu prijaviti Evropskoj komisiji, i to zbog kršenja pravne tekovine EU u segmentu pravosuđa i ljudskih prava, kao i zbog kršenja Ugovora o pristupanju Hrvatske EU, u kojem, objasnila je, kao i u slučaju Rumunije i Bugarske, postoji klauzula o zabrani retrogradnosti standarda postignutih tokom pristupnih pregovora.

Uoči glasanja o Turudiću u Saboru, "Možemo" je organizirao i protest na Markovom trgu.

Mač sa dve oštrice

Euractiv.hr je 7.februara pokušao da dobije izjavu Sandre Benčić o daljim potezima stranke kojoj je na čelu prema institucijama EU, ali do zaključenja ovog teksta, odgovora nije bilo.

Analitičari smatraju da se svatko u Hrvatskoj kao članici EU može obratiti za pomoć institucijama Unije, ali upozoravaju da taj mehanizam može biti mač sa dve oštrice.

"Ključno je pobediti na domaćem terenu, a ne u Briselu"

"Lično mislim da je to pogrešan put za jednu političku stranku. Oni moraju raditi na dobijanju podrške na domaćem terenu, dok se pisanje Evropskoj komisiji može tumačiti kao iskaz nemoći i traženje podrške od višeg autoriteta. Osim toga, ako Evropska komisija oceni da je Plenković bio u pravu, to bi bio poraz opozicije", ocenio je za Euractiv.hr politički analitičar Božo Kovačević, ukazujući na Plenkovićeve veze u institucijama EU.

Dodao je kako ne osporava pravo nikome da zaštitu traži u Briselu, ali ističe kako je u ovom slučaju ipak ključno izboriti pobedu u domaćoj političkoj areni - mobilizacijom glasača.

Inače, Kovačević smatra da je slučaj Turudić pokazao da je u Hrvatskoj na delu "ekstremna politička polarizacija", i to na način da se zbog političkih interesa u potpunosti zanemaruju argumenti koje bi u razvijenim demokratijama bilo teško braniti.

"Plenković insistira na tome da je Turudićeva prepiska ilegalno objavljena, ali to ne eliminiše njen sadržaj i činjenicu da se ona dogodila", poručuje Kovačević.

Ceo tekst pročitajte na Euractiv.hr

(M.A./EURACTIV.rs)