Ekonomija

ŠTEDNJA ZA BEZBRIŽNU STAROST: Dobrovoljni penzioni fond obezbeđuje dodatna primanja u poznijim godinama

Autor Milena Antonijević

Poboljšanje životnog standarda u poznim godinama može se ostvariti ulaganjem u dobrovoljni ili privatni penzioni fond.

Izvor: MONDO/Uroš Arsić

Privatni penzioni fond namenjen je sključivo za penzionu štednju preko koje ćete osigurati isplatu privatne penzije i obezbediti sebi dodatna primanja u poznijim godinama.

Štednja u dobrovoljnom penzijskom fondu nije vezana za postojanje radnog odnosa korisnika. Moguće je da i nezaposleno lice iz nekih drugih prihoda uplaćuje doprinose u dobrovoljni penzijski fond.

Stanovništvo u Srbiji je sve starije i u ovom trenutku gotovo da jedan radnik radi za jednog penzionera, što je neodrživo. Zato država iz godine u godinu uplaćuje sve više novca u Fond PIO, državni fond za penzije, kako bi se one redovno isplaćivale i podiže starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prilikom izbora dobrovoljnog penzijskog fonda potrebno je da se dobro raspitate o poslovanju i uslovima, kao i o tome koliko novca možete da odvojite za njega i da li vam više odgovara da uplaćujete rate mesečno, na pola meseca ili na više meseci. Ako ste zaposleni, uplata preko administrativne zabrane ići će automatski svaki put kada dobijete mesečnu platu, a uz to imate i poresku olakšicu od 10 odsto kao stimulaciju od države. Ali ako sami uplaćujete u privatni fond, najlakše će biti da napravite trajni nalog kako ne biste preskočili nijednu uplatu.

Kao i svaka druga administrativna aktivnost, i isplata penzije može biti malo sporija. Zato sa strane probajte da odvojite tromesečnu zaradu kako biste nadomestili tu pauzu dok vam ne stigne prva uplata penzije.

Čak i kada ste sve lepo izračunali, uvek može doći do nepredviđenih okolnosti, na koje ne možete da utičete. Kada je u pitanju penzija, uslov za isplatu ušteđevine definisan je Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima. Korisnik tako stiče pravo na raspolaganje ušteđenim sredstvima sa najmanje 58 godina života. Jedino u slučaju da je ugovor zaključen pre izmene pomenutog zakona, 17. maja 2011. godine, tada stiče pravo sa 53 godine života, a najkasnije do navršenih 70 godina.

Kao i uplata, i isplata privatne penzije je fleksibilna, pa visinu i dinamiku može da bira sam korisnik, ali može i da je menja. Korisnik privatne penzije ima stalni uvid u račun, a jednom godišnje dobija i obaveštenje o stanju na računu i izvršenim transakcijama.

Kupovinom polise životnog osiguranja ugovara se i period otplate, koji u zavisnosti od osiguravajuće kuće varira od pet do 40 godina. To praktično znači da će osiguranik steći pravo da raspolaže sredstvima i nakon isteka ugovorenog perioda.

Sredstva iz fonda mogu se povući jednokratnom isplatom, kupovinom anuiteta kod društva za osiguranje, programiranom isplatom i kombinacijom prethodna tri načina.

Ovaj tekst je deo EURACTIV specijala "Tržište osiguranja: perspektive i izazovi".

(EURACTIV.rs)