Iako većina ispitanika u Hrvatskoj koji su učestvovali u istraživanju portala "Moj posao" nemogućnost štednje vidi u uvođenju evra, analitičari kažu da pravi razlog leži u visokoj inflaciji, čiji su uzroci brojni i raznovrsni
Prema pisanju EURACTIV. hr, iako plate rastu, Hrvati sve manje štede, a za to krive uvođenje evra, pokazuje novo istraživanje koje je sproveo portal Moj posao.
Prema tom istraživanju, sprovedenom na uzorku od 3250 ispitanika, čak 58 posto ili gotovo tri petine hrvatskih građana tvrdi da, otkako je Hrvatska početkom godine kunu zamenila evrom, ništa ne uspeva da uštedi.
Dodatno, svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 25 posto, žali se da štedi manje nego pre.
Oni koji štede, 'na stranu' obično stavljaju 10 posto plate
I jedni i drugi za to krive uvođenje evra. Po njima, uvođenje nove valute glavni je krivac što od plate više ništa, ili znatno manje nego pre uspevaju da novac "stave na stranu".
Ima, naravno, i drugačijih primera. Tako svaki deseti zaposleni tvrdi da i dalje štedi kao što je to činio pre promene valute. Obično se, pokazuje istraživanje, radi od 10 posto iznosa plate koji uspevaju da uštede.
Deo zaposlenih čak uspeva da uštedi i više nego pre uvođenja evra, ali takvih je primera, prema istraživanju, samo pet posto.
Kao glavni razlog kako uspevaju da uštede više nego u vreme dok su plaćali kunama, navode podatak da su u ovoj godini dobili osetnu povišicu ili prihvatili novi, bolje plaćeni posao.
Brojni razlozi visoke inflacije
Iako nema sumnje da je život i u Hrvatskoj u ovoj godini jako poskupeo, analitičari upozoravaju kako se za manju mogućnost štednje ipak ne može okriviti uvođenje evra.
Problem je, tvrde, visoka inflacija, koja je posledica brojnih faktora - od snažnog privrednog oporavka nakon koronakrize i poremećaja trgovinskih lanaca, preko ruske invazije na Ukrajinu koja je proizvela energetsku krizu i poskupljenje hrane na svetskom tržištu, pa do svinjske kuge, čiji je rezultat nedostatak hrane i snažan rast cena prehrambenih proizvoda.
Naravno da je svoj doprinos inflaciji dalo i uvođenje evra, i to kroz zaokruživanje cena. Ipak, analitičari tvrde da se učinak toga ne treba precenjivati.
"Manje štedimo zbog visoke inflacije, a ne zbog uvođenja evra"
Pojednostavljeno, zaokruživanja cena je bilo, ali njegov učinak na troškove života ipak nije bio tako velik kako se misli, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Evro nije uzrok tome što manje uspevamo uštedeti, već je razlog tome inflacija koja je posledica brojnih faktora. Domaćinstva u Hrvatskoj u proteklom su razdoblju navikla na rast plata u uslovima niske inflacije. Od 2000. godine plate u Hrvatskoj porasle su za 100 posto, dok je inflacija sve donedavno bila na niskom nivou.. Normalno da je u takvim okolnostima domaćinstvima više novca i ostajalo za štednju", ističe Novotny za Euractiv.
On, međutim, upozorava kako hrvatska domaćinstva nisu u uslovima visoke inflacije osetnije smanjila potrošnju. Deo odgovornosti za to, dodaje, snosi i Vlada sa svojim paketima mera pomoći kojima je omogućavala nastavak velike potrošnje i u inflatornim uslovima i tako dolivala ulje na inflacijsku vatru.
(M.A./EURACTIV.rs)